Pametna industrija u Europskoj uniji podrazumijeva 20 posto ukupne dodane vrijednosti EU i 30 milijuna zaposlenih, rečeno je na konferenciji Smart Industry – Pametnom industrijom do održivog rasta hrvatskog gospodarstva, koja se danas u organizaciji Poslovnog dnevnika održava u Zagrebu. Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je da proteklih dana intenzivno razgovaramo o procesima digitalizacije i digitalne transformacije, stoga smo željeli lokalizirati ovu temu i razgovarati o Hrvatskoj kao zemlji pametne industrije, znanja i velikog broja talenata. Stoga je važno udružiti realni i gospodarski sektor, stvoriti pametnu industriju koja će biti temelj zdravog gospodarskog rasta države, pogotovo nakon lockdowna, uslijed pandemije i potrebe za digitalnom transformacijom”, poručio Nišević. Kroz primjere dobre prakse razgovaralo se o stupnju digitalizacije hrvatskog gospodarstva, primjeni novih tehnologija i procesa koji pozitivno utječu na naše društvo i ekonomiju. Kao najutjecajniji poslovni medij u Hrvatskoj, Poslovni dnevnik kroz ovaj je projekt i konferenciju predstavio nacionalne strategije i inicijative za uspostavu i izgradnju pametnih industrija, te istovremeno podržao domaće tvrtke i institucije, kao i lokalne i regionalne samouprave koje su aktivno krenule u osvještavanje stručne i šire javnosti o nužnosti promišljanja i provođenja Smart Industry modela.
Daniel Schall, direktor odjela za nove tehnologije Siemens Corporate Technology je na konferenciji Smart Industry, koja se u utorak u organizaciji Polsovnog dnevnika održala u Zagrebu, govorio o primjeni umjetne inteligencije u industriji te izazovima i rizicima koji se tu pojavljuju. Iako kod mnogih postoji strah od primjene umjetne inteligencije i njezine zloporabe, činjenica je da je ona već prisutna i dase na neki način, posebno na internetu, primjenjuje već neko vrijeme. Radi se, kaže Schall, o unaprijed određenim protokolima koji se putem UI, odnosno mogućnosti njezina učenja i prilagodbe, poboljšavaju o donose novu vrijednost. To se primarno odnosi na internetske protokole, prije svega pohranu podataka u oblaku, data baze, ali i na konkretnu industriju. Kao primjer je naveo Siemensovu tvornicu elektronskih dijelova u Njemačkoj u kojoj su se susretali s ulazom prašine u proizvodni proces, a što je za tako osjetljivu tehnologiju kritično. Zbog toga su 18 vezanih strojeva u pogonu uvezali kroz sustav umjetne inteligencije koji je “učio” i prilagođavao proces, a što je uspjelo gotovo u potpunosti izbaciti prašinu. Procijenjene uštede zbog uvođenje ove tehnologije su bile oko 200 tisuća eura godišnje.
