Digitalizacija je proces koji je zadnjih godina zahvatio sve sektore gospodarstva, a i čitavo društvo. Iako je i prije bilo izvjesno da se radi o bespovratnom putu na kojem će se morati naći svi koji žele uspješno poslovati i normalno funkcionirati, korona kriza je početkom ove godine svemu tome dala jedno dodatno ubrzanje te se digitaliziralo i ono što je do tada bilo nezamislivo “bez pečata”.

Konkretno u Hrvatskoj je glavna platforma za opću dititalizaciju e-građanin koja je od svojih skromnih, i mnogi bi rekli simboličnih operativnih sposobnosti na početku, danas postala ozbiljan alat s kojim se može obaviti gotovo sve u birokraciji.

Građevina tek na 5 posto

Djelomično zahvaljujući i činjenici da je zagrebački Ericsson Nikola Tesla unutar koroporacije Ericsson zadužen za niz razvojnih kompetencija, Hrvatska je često pionir u mnogim pothvatima digitalizacije. Iako nije uvije i samo to zasluga Ericssona NT, naša zemlja je među prvima u svijetu uspješno implementirala m-parking, a što je danas postao standar prihvaćem u bilo kojem dijelu svijeta.

Digitalizacija zdravstva, financija i državne uprave je također u Hrvatskoj zaživjelo mnogo prije i puno ozbilnije nego u mnogim uređenim i bogatim zapadnim zemljama.

Slika inženjera i arhitekata koji stoje na gradilištu s bezbrojnim nacrtima veličine plahte i raspravljaju o detaljima izvedbe projekta te u njega upućuju radnike, tipična je predodžba toga sektora koja nije daleko od istine. No, danas je sve više digitalizacije i u toj djelatnosti te je sve više moguće inženjere i tehničare, a i majstore, vidjeti s tabletima i pametnim telefonima po istom poslu.

I statistike pokazuju, kako u Hrvatskoj tako i ostatku Europe, da su neke industrije, poput automobilske, gotovo posve digitalizirane, neke druge u dobrom dijelu, dok je građevina na oko 5 posto. No, to se globalno ubrzano mijenja, zahvaljujući i hrvatskoj pameti. U Beču je prije koju godinu Domagoj Dolinšek, koji 30-ak godina živi i radi u tom gradu, s četiri partnera od kojih je još jedan Hrvat, osnovao startup PlanRadar kojim su željeli poboljšati funkcioniranje gradilišta. Dolinšek dolazi iz inženjerske građevinske tvrtke koja je razvijala sustave za gradilišta te je, kaže, shvatio da se bi se sve to moglo objediniti kroz jedinstveni alat, aplikaciju PlanRadar, koju bi istovremeno mogli koristiti svi u građevinskom sustavu, od investitora, izvođača, nadzora do podizvođača. Ideju je krenuo razvijati 2013.

Riječ je o digitalnom alatu koji u realnom vremenu prikazuje sve što se na gradilištu događa, što treba napraviti, a što popraviti.

Da se radilo o potentnom projektu, u kojeg su ozbiljan novac uložili i mnogi institucionalni startup investitori iz Njemačke i Austrije, pokazuje realnost da PlanRadar, sa sjedištem u Beču, danas ima 80 zaposlenih koji stvaraju i unapređuju alat kojeg koristi 5000 građevinskih i inženjerskih tvrtki iz 43 zemlje svijeta, a među kojima su i brojne Hrvatske, prije svih Kamgrad i Strabag Hrvatska. Bojan Petković, Country Manager softverske tvrtke PlanRadar SEE naglašava da digitalizacija u građevini nije pitanje da li nam treba ili ne nego je to nešto što je nužno.

“Vidjeli smo već u primarnim pregledima posljedica potresa u Zagrebu da se radi o ogromnoj količini podataka koji moraju biti u nekoj centralnoj bazi u koju se prikupljaju i onda dalje obrađuju. Nužne su platforme koje će sadržavati sve podatke, a onda će se odrediti tko i pod kojim uvjetima može u njih ulaziti i mijenjati stvari – investitori, komore, regulatori, financijske institucije itd.,”, kaže Petković. Dodaje da brze obnove i transparentnosti nema bez digitalizacije jer se birokratizacijom gubi vrijeme, novac i smisao. “Do prije koji mjesec je bilo dosta otpora općoj digitalizaciji iz raznih razloga, a vidjeli smo da kad je došla situacija s koronom da se u samo nekoliko dana bez većih problema digitaliziralo sve i nikom više nije bio problem gotovo ništa održati online”, kaže Petković.

Građevinski radnici su skupi te je njihovo vrijeme dragocjeno svakoj tvrtki. Podaci govore da u Njemačkoj građevinski radnik košta 65 tisuća eura, Austriji 55, Sloveniji 25, Hrvatskoj 19, a Srbiji 15 tisuća eura godišnje. Analize pokazuju da samo PlanRadar može uštedjeti tjedno sedam radnih sati po radniku koji ga koristi, a zasigurno postoji, ili će postojati još nekoliko komplementarnih digitalnih građevinskih alata. Alati ovakvog tipa su jednako namijenjeni multinacionalnim korporacijama, inženjerskim tvrtkama ili malim obrtnicima jer na isti način vodi digitalnu dokumentaciju i komunikaciju u građevinskim i nekretninskim projektima.

Sve na jednom mjestu

Digitalni alati omogućuju, osim uštede vremena, i velike uštede zbog loše obavljenog posla i naknadnih radova na gradilištu jer su samo u Njemačkoj takvi troškovi lani iznosili oko 16 milijardi eura. Sam PlanRadar je proteklog tjedna predstavio svoju inovaciju – Building Information Modeling (BIM) modul koji je ovaj softver za komunikaciju i dokumentaciju u građevinskim i nekretninskim projektima doveo na novu razinu. Proširenje softvera PlanRadar preglednikom BIM modela omogućit će upraviteljima i voditeljima objekata kao i građevinskim tvrtkama te arhitektima i inženjerima još učinkovitiji svakodnevni rad.

Tvrtka PlanRadar, sa sjedištem u Beču, danas ima 80 zaposlenih

Kako pojašnjavaju iz te tvrtke, kontinuirano osluškuju potrebe korisnika kako bi unaprijedili softver.

“Predstavljanjem ove inovacije, korisnici mobilnu i web aplikaciju PlanRadar mogu koristiti kao BIM preglednik u uredu i na gradilištu, tako da više nemaju potrebe nabavljati zasebnu programsku opremu za pregledavanje takvih modela, koji su danas standard. Nadalje, podaci o građevinskim i nekretninskim objektima koji su sadržani u BIM modelu, a koji su prenijeti u PlanRadar, prikazuju se izravno u BIM pregledniku unutar same aplikacije.

To znači da će ticketi i sve u njima sadržane informacije o nedostatcima, zadacima i nedovršenim poslovima biti vidljivi i u 3D prikazu objekta, a moći će se dijeliti sa svim korisnicima koji su u PlanRadaru za to ovlašteni, jednako kao i u već dobro uhodanom načinu rada u aplikaciji. Ova najnovija inovacija samo je jedan u nizu koraka koji će našim korisnicima osigurati još učinkovitiji rad“, ističe Bojan Petković. S već sada dostupnim ažuriranjem softvera, BIM modeli se u PlanRadar mogu uvesti u skladu sa IFC standardom („Industry Foundation Classes“ tj. „informacija za građenje“), nezavisnim i međunarodno priznatim formatom podataka.

Nakon uvoza modela, korisnicima su na raspolaganju sve detaljne karakteristike građevine koje su sadržane u BIM objektu – pozicija, dimenzije, vrste materijala i brojni drugi detalji. Svaki defekt, komentar ili radni zadatak za svaki od pregledanih građevinskih i nekretninskih objekata zahvaljujući softveru PlanRadar lako unosi na ovako dostupne BIM modele, a zatim i delegira te komunicira sa članovima tima kojima je potrebna informacija.

Također, PlanRadar kao BIM preglednik omogućava jednostavno prebacivanje perspektive korisnika s 3D modela na 2D i obrnuto, što dodatno olakšava evidenciju nedostataka i distribuciju informacija, ovisno o tome kome je potrebno dostaviti koje informacije i u kojem formatu. Bilješke iz PlanRadara moguće je ponovo prebaciti u CAD softver, čime se praktično zatvara čitav krug razmjene podataka na jednom građevinskom projektu.

“Zahvaljujući novom modulu PlanRadara omogućena je daljnja uporaba BIM modela i u fazi izvođenja i praćenja. Od velike je važnosti nastavak korištenja BIM modela i iskorištavanja prednosti BIM načina rada i nakon projektiranja. Na ovaj način komunikacija između projektanta, nadzora i izvođača može se odvijati i na pdf nacrtima, ali i na BIM modelu“, izjavila je Monika Mlakić, trener tvrtke Baldinistudio te pojasnila da izvozom dodijeljenih zadataka/ticketa u BCF-u (engl.). BIM Collaboration Format) je osigurana komunikacija s BIM softverima za modeliranje i analizu i platformama za upravljanje. U slučaju bilo kakvih promjena tijekom izgradnje, projektant na jednostavan način dobiva jasnu informaciju što i gdje promijeniti unutar modela.

Dostupno na svim jezicima

Na taj se način nova dokumentacija i model na gradilište dostavljaju u najkraćem mogućem roku. Iz PlanRadara ističu da je ova nova funkcija idealan dodatak provjerenom radu sa dosadašnjim prikazom podataka, koji je baziran na dvodimenzionalnim, digitalnim građevinskim nacrtima.

Kao i sve verzije aplikacije PlanRadar (web, iOS, Android i Windows), ticketi i sve ostale komponente će u trodimenzionalnom prikazu biti dostupne na svim jezicima na kojima je inače dostupan PlanRadar, uključujući i na hrvatskom jeziku.