Njemačka vlada uskoro će predstaviti izmjene zakona o radu koji će regulirati rad od kuće, s obzirom da je pandemija koronavirusa donijela značajne promjene u svijetu rada.

Međutim, kritičari vladina prijedloga ističu kako se izmjenama zakona poslodavcima omogućuje angažiranje radne snage u zemljama s nižim troškovima rada. U intervjuu za Financial Times ministar rada Hubertus Heil potvrdio je da će prijedlog zakona biti predstavljen u idućih nekoliko tjedana. Zakon će radnicima omogućiti da biraju hoće li raditi u kompaniji ili od kuće, ukoliko postoji takva mogućnost, a i regulirat će radno vrijeme pri radu od kuće.

Slabljenje obrane prava?

Naime, iskustva s radom od kuće tijekom proljetnog zatvaranja gospodarstva zbog suzbijanja pandemije koronavirusa pokazala su da zaposlenici često rade duže nego što bi to bio slučaj da su na svom radnom mjestu. Ministar Heil istaknuo je kako će izmjene zakona osnažiti radnička prava te postaviti jasnije granice između poslovnog i osobnog života.

Međutim, kritičari vladina prijedloga ističu da je Heilov plan ustvari oslabiti mogućnost radnika za sudjelovanjem u kolektivnoj obrani svojih prava, a i ohrabrit će kompanije da dio radnih mjesta presele u zemlje s jeftinijom radnom snagom koja može raditi na daljinu. Naravno, Heil takve tvrdnje odbacuje.
„Ne možemo zaustaviti promjene u svijetu rada, niti to želimo. Pitanje je kako možemo iskoristiti tehnološki napredak, nove poslovne modele i višu produktivnost za napredak ne samo nekolicine, već mnoštva radnika. Kako možemo iskoristiti tehnološki za društveni napredak?“, naglasio je Heil. Pandemija koronavirusa prisilila je korporativni svijet na jedinstveni eksperiment masovnog rada od kuće.

Dok je s jedne strane poslodavcima pružio mogućnost ušteda na troškovima, rad od kuće za mnoge je države rezultirao problemom kako regulirati status i prava radnika kad ne rade na radnom mjestu.
Primjerice, Francuska se oslanja na regulativu iz 2017. koja definira vrijeme u kojem su zaposlenici dužni odgovarati na službene telefonske pozive i poruke elektroničke pošte. Izmjene radnog zakonodavstva zbog rada od kuće namjeravaju provesti i Španjolska, Grčka i Irska. Tako je španjolska vlada donijela uredbu kojom su poslodavci dužni pokriti troškove rada od kuće, poput računa za internet.

Potrebnih prilagodbi zakonodavstva postala je svjesna i njemačka vlada, do sada nesklona modelima fleksibilnog rada. Međutim, ekonomisti ističu kako se radi o širem zaokretu Berlina u vođenju ekonomske politike koji uključuje i odustajanje od dugogodišnje predanosti održavanja uravnoteženog državnog proračuna, poznatije kao „schwarze Null“ (crna nula). U sklopu toga je i produženje programa očuvanja radnih mjesta u vremenima krize pod nazivom Kurzarbeit.

„Temeljna pouka iz ove krize jest da snažna država blagostanja ne samo da pomaže stanovništvu, već ima i efekt ekonomskog stabiliziranja“, ocijenio je Heil u razgovoru za britanski poslovni list.

Kasni europski ‘minimalac’

Izmjene zakona najavio je u lipnju manji partner velike njemačke koalicije, Socijaldemokratska stranka. Prijedlog čeka raspravu u Bundestagu, a očekuje se tek mlaka potpora konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Dio poslodavaca bliskih CDU smatraju da su izmjene nepotrebne. Ingo Kramer, predsjednik njemačke udruge poslodavaca, ocijenio je prijedlog „krajnjom glupošću“ i upozorio da bi zbog toga njemačke kompanije mogle izdvojiti dio radnih mjesta u zemlje s jeftinijom radnom snagom.

Njemački ministar rada uzvraća kako njegove izmjene ne mogu biti odgovorne ako kompanije potraže jeftiniju radnu snagu u inozemstvu ili ako dio radnih mjesta nestane jer su postala zastarjela u kontekstu porasta automatizacije i tehnoloških promjena, nevezanih s pandemijom.

Njemačka je u proljeće donijela zakon koji kompanijama nudi financijsku pomoć ako radnicima pruže obuku koja će im pomoći u tranziciji na nova radna mjesta.

Vlada u Berlinu se nada da će to ublažiti promjene na tržištu rada. Ministar Heil kaže kako će Njemačka iskoristiti svoje predsjedanje Europskom unijom do kraja godine za lobiranje da i ostale članice usvoje slične politike. Berlin namjerava i potaknuti Europsku komisiju da se više pozabavi pravima honorarnih radnika u takozvanoj „gig ekonomiji“.

Međutim, ministar Heil priznaje kako pregovori o europskoj minimalnoj plaći vjerojatno neće biti dovršeni do kraja njemačkog predsjedanja. „Nije uvijek jednostavno pregovarati putem videokonferencija“, ističe Heil.