Prijedlog daljnjih poreznih rasterećenja tijekom 2021, naziv je izlaganja koje je na konferenciji Večernjeg litsa Hrvatska kakvu trebamo u utorak u Koprivnici održao ministar financija Zdravko Marić.

“Priču o nastavku poreznog rasterećenja treba početi pregledom onoga što smo napravili. Jer, kada je riječ o porezima, ne treba gledati samo ono što se najavljuje, nego treba dobro pratiti što se dosad dogodilo i kakvi su efekti provedenih izmjena”, objasnio je Marić sumiravši dosadašnje porezne izmjene ove Vlade. Tu se ubraja smanjene porez na dobit s 20 na 18%, povećanje osobnog odbitka te iznosa za status uzdržavanog člana 2017. kada su ukinuta ograničenja za mogućnost paušalnog oporezivanja obrtnika. Od 2018. uveden je neoporeziv primitak, novčana nagrada za radne rezultate do 5000 kn godišnje. Kada je riječ o porezu na dobit, 2019. došlo je do usklađenja s dijelom Direktive EU, a što se tiče promjena u porezu na dohodak, proširena je primjena stope na 24%. Marić je nabrojio i sve promjene od ove godine, a potom objasnio i koji je krajnji cilj Vlade.

“Porezne politike moraju biti usmjerene na povećanje BDP-a, a Vladin je cilj uz porezne stimulanse i promjene učiniti porezni sustav stabilnijim, pravednijim i transparentnijim” poručio je Marić. Najavio je da su u planu daljnja rasterećenja tijekom 2021. Tako se prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u predlaže usklađenje s Direktivama Vijeća EU u vezi s prodajom dobara na daljinu i ukidanje oslobođenja od PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Riječ je o mjeri koja bi trebala stupiti na snagu 1.7. 2021., a koja bi za učinak imala plaćanje hrvatskog PDV-a na isporuke krajnjem potrošaču putem platforme ili pri uvozu. Planira se i povećanje praga za oporezivanje prema naplaćenim naknadama na 15 milijuna kuna te proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.

“Predlaže se i smanjenje porezne stope poreza na dobit za poduzetnike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, s 12 na 10%”, naveo je Marić objasnivši da će to obuhvatiti više od 93 posto poreznih obveznika. Što se tiče poreza na dohodak, planira se snižavanje na 20, 30 i 10%.Ministar je podsjetio da je u prosincu 2018. omogućeno da poduzetnik može svojim zaposlenicima isplatiti dodatni iznos, a da ne plaća porez, a govorio je i o Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Mijenja se udio raspodjele u porezu na dohodak, tako da se udio općine ili grada povećava sa 60 na 74%. Udio županije se povećava sa 17 na 20, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6%. Udio se za fiskalno izravnanje od 17% ukida iz raspodjele, a umjesto toga će se osiguravati u državnom proračunu.

“ Hrvatska se, zbog poreznih politika, približava idealnoj situaciji u raspodjeli poreznih prihoda. Poreznim izmjenama pojačali smo proračun lokalne samouprave i učinili veću pravednost u raspodjeli te dali doprinos ravnomjernijem razvoju”, zaključio je Marić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je otvarajući konferenciju istaknuo da aktualnu krizu i europske 22 milijarde eura trebamo iskoristiti da je pretvorili u priliku. “Priliku za modernizaciju, jačanje otpornosti i gospodarstva, kroz ubrzanu digitalizaciju, ekološku tranziciju i usvajanje novih tehnologija. U tom kontekstu porezna politika je važna poluga za jačanje socijalne sigurnosti, rasterećivanje gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti.

“Porezna politika omogućava redistributivnu funkciju državnog proračuna za ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prioriteta, posebno u krizi. Također, da pridonese povećanju dohotka građana, gospodarskim aktivnostima i zaposlenosti te da usmjerava gospodarske aktivnosti i društveni razvoj prema konkurentnim, pametnim i zelenim tehnologijama uz pomoć olakšica i poticaja”, poručio je premijer te zaključio kako država treba razvijati sustav bez pravnih i fiskalnih nepoznanica. On mora biti jednostavan, prohodan i transparentan.

“Ovo je najveća kriza koja nam se dogodila. Veća i od one s Agrokorom. Očuvano je 600.000 radnih mjesta, a do kraja godine doći ćemo do iznosa od oko milijarde eura koje smo dali za plaće u privatnom sektoru. To je potez bez presedana”, poručio je.

Neovisno o pandemiji koja je uzdrmala cijeli svijet, u Vladi vjeruju da će u sljedeće četiri godine stvoriti uvjete za 100.000 novih radnih mjesta te da će prosječna neto plaća narasti na tisuću eura (moguće je da će se već 2023. iskazivati u eurima), dok će mirovine rasti do 10%. No s rastom BDP-a posljednjih je godina rastao i udio poreznih prihoda u BDP-u. Hrvatska je na začelju EU po oporezivanju plaća, u sredini smo po visini socijalnih doprinosa, no rekorderi smo po pritisku na potrošnju kroz PDV i trošarine.