Kako broj zaraženih koronavirusom u Europi ponovno raste, podaci o potrošnji pokazuju da se zbog straha od zaraze dio imućnijih potrošača suzdržava od većih izdataka. Loša vijest za maloprodaju, proizvođače luksuzne robe i sektor rekreacije, zabave, sporta i turizma koji očajnički žele nadoknaditi izgubljeno.

Ispitivanja ponašanja potrošača u Velikoj Britaniji, Danskoj, Francuskoj i Švedskoj pokazuju obrazac zabilježen i u SAD-u: premda su trgovine ponovno otvorene, potrošači s visokim primanjima ne troše. Britanci koji zarađuju 40.000 funti ili više nakon oporezivanja ostvarili su oko 35% potrošnje 2019., a u drugom kvartalu 2020. odgovorni su za 45% pada potrošnje, pokazalo je ispitivanje kartičnih transakcija koje je proveo profesor Paolo Surico s Londonske poslovne škole.

“Skupine potrošača s visokim primanjima troše u sektorima s tzv. ‘multiplikativnim efektom’, na neesencijalne usluge koje zapošljavaju skupine s nižim primanjima”, objasnio je.

“Želimo stvoriti situaciju u kojoj mladi i siromašni mogu malo više štedjeti, a stariji trošiti. Ali događa se obrnuto”.

Komparativno istraživanje ekonomista Asgera Laua Andersena analiziralo je potrošnju 860.000 potrošača u Danskoj i Švedskoj od ožujka do svibnja. Danska je uvela stroge restrikcije zbog korone, a Švedska ne, ali je zato imala više zaraženih. Podaci su pokazali da se potrošnja u Danskoj smanjila samo za 4% više nego u Švedskoj te da su stariji u Švedskoj trošili manje nego stariji u Danskoj.

“Naše tumačenje je da je veća stopa Covida-19 u Švedskoj potaknula tu visoko rizičnu skupinu da bude opreznija, unatoč strožim formalnim restrikcijama u Danskoj”, rekao je Andersen.

Ponovno brzo širenje zaraze, u kombinaciji s postupnim ukidanjem državnih potpora radnicima na dopustu zbog pandemije, mogli bi dodatno oslabiti potražnju u skupinama s nižim primanjima, posebice u sektorima kao što su trgovina prehranom, koji su se dosad dobro držali. Analiza tvrtke StyleSage na osnovi podataka tvrtki iz Zare, Asosa, Manga i još nekih tvrtki iz kolovoza pokazala je da je 6 do 10% više njihovih proizvoda na popustu nego prošle godine i da oni iznose 2 do 4%, jer se očekuje pad kupovne moći.

Suricovo istraživanje u UK, koje postupno ukida državne potpore za radnike na dopustu, pokazalo je da su takvi radnici u lipnju trošili kao 2019., a oni bez potpora 30% manje. Ipak, kartične transakcije koje je analizirala tvrtka Fable Data pokazuju da je maloprodaja u UK u kolovozu rasla, oporavivši se do kraja mjeseca do razina nešto većih nego 2019. Potrošači su umjesto na zabavu, rekreaciju i prijevoz trošili na automobile, održavanje automobila, uređenje doma i opremu za sport. Trgovine s hranom i dalje profitiraju na tome što ljudi jedu kod kuće, a ne u restoranima. Prodaja svježeg voća i povrća u Njemačkoj u Aldiju, drugom najvećem europskom maloprodajnom trgovačkom lancu, i dalje je veća nego obično, rekla je glasnogovornica tvrtke.