Kao što je na razini državnog proračuna koronakriza uzrokovala velika pretumbavanja planova, slične brige imaju i lokalne vlasti. U tom pogledu najviše je pažnje izazivalo stanje financija Grada Zagreba, no na značajne korekcije prisiljeni su i drugi, a jučer se rebalansom proračuna bavilo splitsko Gradsko vijeće. U tom drugom po veličini gradu u državi posljedice pandemije procijenili su na 379 milijuna kuna, pri čemu su prihode gradskog proračuna u odnosu na prvotni plan smanjili za 246 milijuna kuna, na 1,04 milijarde. Istodobno, prema novom planu rashodi su zacrtani na više od 1,15 milijardi kuna. Uz 30 milijuna kuna viška iz prošle godine, u gradu će taj raskorak pokriti dugoročnim kreditnim zaduženjem od najviše 100 milijuna kuna.

Već ukalkulirali

Nakon što su salda proračuna lokalnih jedinica proteklih godina pridonosila ostvarenju suficita opće države, ove godine one će, u cjelini gledano, ostvariti manjak. Prema polugodišnjem izvješću koje je ministar financija Zdravko Marić predstavio na prošlotjednoj sjednici Vlade, uz 16,7 milijardi kuna deficita ostvarenog na razini centralnoga proračuna, lokalna država prvo je polugodište zaključila s 329 milijuna kuna manjka. Iako je u isto vrijeme prošle godine saldo proračuna lokalne države bio u plusu za više od milijardu kuna, polugodišnji manjak u Vladi su već ukalkulirali u planove, a za cijelu 2020. deficit “lokalaca” planiran je na više od 1,1 milijardu.

Pored toga, i izvanproračunski fondovi, koji su u “normalnim” godinama mahom ublažavali deficit ili podebljavali suficit opće države, ove godine će biti s negativnim saldom. Sredinom godine njihov manjak je iznosio 837 milijuna (lani su krajem lipnja bili s 1,7 milijardi suficita), ali takav skor na polugodištu u okvirima je cjelogodišnjeg plana od “minus” 2,4 milijarde kuna. Tako je proračun opće države na kraju lipnja ukupno dosegnuo 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je prema važećim planovima na razini cijele godine predviđen na 28,9 milijardi.

Novi pregovori sa sindikatima

Promatra li se samo središnja država, u drugom tromjesečju ostvaren je manjak od 12,2 milijardi kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje pogoršanje salda središnje države od 15,6 milijardi, ističu analitičari središnje banke u najnovijem pregledu gospodarskih kretanja. Najviši dosad zabilježen manjak središnje države na tromjesečnoj razini posljedica je iznimnog podbačaja prihoda od 9,2 milijardi kuna i snažnog rasta rashoda od 6,4 milijardi zbog ekonomske krize izazvane pandemijom i mjerama za njezino suzbijanje.

U HNB-u dodaju kako je i u srpnju saldo središnje države bio negativan, a iznosio je 1,1 milijardu kuna. Unatoč svemu, a zahvaljujući ipak manjem padu turističkih rezultata u odnosu na prvotno očekivane, u Vladi računaju da bi proračunski manjak mjeren udjelom u BDP-u na kraju trebao, kako je predviđeno i aktualnim projekcijama, ostati jednoznamenkast. Hoće li to potvrditi i nove ekonomske i fiskalne projekcije, brzo će se vidjeti jer bi Vlada uskoro trebala izaći s novim procjenama i projekcijama. To je dio priprema proračuna za iduću godinu, jednako kao što su to i skori ponovni pregovori sa sindikatima.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović ovih je dana u vezi s tim rekao kako će razgovori s njima o osnovici plaća u državnim i javnim službama uslijediti početkom listopada.

“Očekujemo da će sindikati shvatiti da određeni ekonomski učinci koji su nam se dogodili u drugom kvartalu, a koji će se vrlo vjerojatno dogoditi i u trećem kvartalu, samo s manjim padom, ostavljaju posljedice za državni proračun i da u skladu s tim svi moramo uskladiti svoja očekivanja”, oprezno je najavio. Dodao je usto kako je otvorena i tema božićnice, koju također treba dogovoriti. Uvjeren je, kaže, da će u tim razgovorima “doći do rješenja koja će biti dovoljno dobra svima. Dosad smo to uspijevali”.