Po proizvodnji smrznutog voća Srbija zauzima drugo mjesto u Europi, odmah iza Poljske, navodi Politika prema analizi web stranice Makroekonomija. Srbija bi, da je članica, u Europsku uniju unijela više od dva posto vrijednosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i to je jedini sektor gdje je ta država natprosječno razvijena u odnosu na EU. Eurostat ima bazu podataka o proizvodnji, trgovini, količinama i vrijednostima industrijske proizvodnje. Analizom Makroekonomije obuhvaćeno je 428 proizvoda prehrambene industrije od ukupno 4476, a navodi se i koliko bi neki od najuspješnijih sektora povećali ukupnu proizvodnju EU, da je Srbija članica. Smrznuto voće smatra se proizvodom prehrambene industrije, a ne poljoprivredne proizvodnje te je Srbija zauzela drugo mjestu u Europi, odmah nakon daleko veće Poljske. Prema navedenim podacima, kada se posmatraju količine, Srbija proizvodi 34,2 posto ukupne proizvodnje smrznutog voća u EU. Nakon Srbije, od većih proizvođača, prema podacima Eurostata, u tom sektoru samo je još Italija.

Poljska godinama vodeća

Prema riječima Aleksandra Leposavića, jednog od vodećih stručnjaka za voćarstvo, Poljska je dugi niz godina broj jedan u tom sektoru. Najveći udjel u toj proizvodnji ima bobičasto voće i dijelom višnja. Inače, Poljska, Srbija, Španjolska, Maroko, Egipat i Ukrajina su vodeći dobavljači smrznutog bobičastog voća za Europu. U tom sektoru, prema njegovim riječima, Srbija je u rangu s vodećima, sa standardima u proizvodnji koji su na izuzetno visokoj razini. Poljska je rekord ostvarila 2018. godine, kada su na europsko tržište izvezli oko 230.000 tona smrznutog bobičastog voća, pri čemu je udjel jagode bio 41 posto, maline 23 posto i 21 posto crne ribizle koja je imala najveći skok proizvodnje od čak 12 posto.

Trećinu tih proizvoda izvoze u Njemačku, a donedavno im je Bjelorusija bila najbrže rastuće izvozno tržište.

“Međutim, Poljaci uslijed pada proizvodnje posljednjih godina također uvoze značajne količine smrznutog voća iz drugih zemalja, prije svega jagode i maline. Uvoz im je povećan tri puta u posljednjih deset godina, pri čemu maline iz Srbije i Republike Srpske u posljednje vrijeme imaju prilično veliku zastupljenost”, objašnjava Leposavić. Srpski asortiman smrznutog voća manji je u odnosu na Poljaku. Uglavnom se najveći dio svodi na smrznutu malinu, zatim kupinu i nešto manje borovnicu. Ima i udjela višnje koji prilično oscilira. Oko 60 posto srpskog izvoza plasira se na njemačko tržište.

Vrlo niski prinosi

Sugovornik Politike ocjenjuje da kada je riječ o primarnoj proizvodnji Srbija prilično stagnira. Prema službenim podacima, 2018. godine bilo je 22.654 hektara pod malinama, što je prema njegovom mišljenju upitno.

“Ako je tako, onda mi imamo izuzetno niske prinose po jedinici površine. I to je ono što moramo unaprijediti, da izbjegnemo pogreške u primarnoj proizvodnji. Za sada nam se kvaliteta još ne dovodi u pitanje, ali ako se ovako nastavi, postoji bojazan da ćemo ponoviti iste pogreške iz prošlosti”, upozorava Leposavić.

Ove sezone proizvođači malina u Srbiji imali su više otkupne cijene, ali su unatoč tome, zbog pada prinosa, mnogi ostvarili mali prihod. Pojedini proizvođači svježe maline prodaju po otkupnoj cijeni od 300 do 600 dinara (od 2,5 do 5 eura) za kilogram.

Dobrivoje Radović, predsjednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije, rekao je za agenciju Beta kako statistika neće pokazati da je urod malina manji za 50% jer vlasnici hladnjača uvoze maline iz BiH i miješaju ih s onima iz Srbije te ih izvoze kao domaći proizvod. Dodao je da proizvođači neće ostvariti zaradu jer su vremenske neprilike uništile dio uroda pa su prinosi slabi i jedva će pokriti troškove proizvodnje. 
 “U svijetu je velika potražnja za malinama i očekujemo da izvoznici, nakon prodaje robe doplate proizvođačima još 20 dinara po kilogramu”, rekao je Radović.