Mljekarska industrija Bosne i Hercegovine u najtežoj je situaciji do sada, tvrde predstavnici poljoprivrednih udruga iz oba BiH entiteta. Kažu da su viškovi mlijeka golemi, čak 20 milijuna litara, i nema se kome prodati.

Udruge pozivaju vlade RS i FBiH, ali i Vijeće ministara, odnosno resornog ministra, da iskoristi mehanizam kojeg ima na raspolaganju i da na određeno vrijeme zabrani uvoz mlijeka u BiH da bi se iskoristili viškovi. Kako ističu, to je jedini način da se ublaži udar na mljekarsku industriju, koji će biti još jači kada dođe jesen.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za Nezavisne novine kaže da su veliki viškovi mlijeka, kao i mesa.

“Mljekari, ali i ostali poljoprivredni proizvođači čekaju kako će reagirati entiteti i država.

Veliki viškovi mlijeka čekaju na skladištu, što je očit pokazatelj smanjene potrošnje, dok se proizvodnja povećala”, objašnjava Bićo.

Iako, kako kaže, nema potpune podatke o viškovima mlijeka u Federaciji BiH, smatra da u ovom trenutku u cijeloj BiH ima oko 20 milijuna litara mlijeka viška.

Nema turista i iseljenika

“To je prerađeno mlijeko koje stoji u skladištu. I u trgovinama se može vidjeti kako se ruše cijene samo da se to mlijeko proda. Već ga ima po 0,90 KM za litru (oko 0,5 eura), ali domaći proizvođači ne mogu se natjecati s uvoznicima”, dodaje Bićo.

On tvrdi da su mljekari u velikim gubicima jer je potrošnja pala, a turista i BiH iseljenika ove godine nema.
“Sve se na to oslanjalo, i proizvodnja mlijeka, i mesa, i povrća. I ovo malo našeg što bi trebalo prodati, blokira jeftina roba iz uvoza”, kaže Bićo.
A Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednika Republike Srpske, kaže da slijedi pad cijena mlijeka i nemogućnost otkupa.

“U mljekari u Kozarskoj Dubici skladište mlijeko u velikim količinama. Mljekare su do krajnjeg trenutka plaćale dogovorenu cijenu. Neću reći da je dobra, no plaćana je i plaća se i dalje, ali će je u ovakvoj situaciji biti prisiljeni smanjiti. Mi smo tražili od Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, da nas primi i očekujemo sastanak s njim, da vidimo što ćemo uraditi.

Situacija je jednaka i kada je riječ o mesu. Obećali su da mjesec dana neće uvoziti meso, a uvoze kao I ranije, slagali su ministra Košarca. Kupus je zaoran, krumpir je rodio. Vlada RS pomogla je sjetvu maksimalno, sve je bilo dobro dok se nije pojavio urod i kada smo krenuli u berbu vidjeli smo da ništa ne možemo prodati”, kaže Usorac.

Koriste rupe na granici

S druge strane, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, najavio je da će predložiti Vijeću ministara zabranu uvoza grožđa na 90 dana kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.

“Naše procjene govore da danas u BiH ima više od 20 milijuna litara vina i da ćemo imati značajne viškove jer proizvođači očekuju da će godina biti vrlo rodna, a s druge strane, zbog smanjene potrošnje i vanjskotrgovinskog prometa te zalihe će samo rasti”, rekao je Košarac posjećujući vinariju Hepok.

“Znam da će neki iz međunarodnih krugova opovrgavati to naše pravo, ali naša obveza je da zaštitimo 81 kompaniju koja se bavi proizvodnjom vina. Nećemo zabraniti uvoz vina”, objasnio je Košarac.

Nedim Marić, direktor Hepoka, izjavio je da su vinari od ministra zatražili da se pod kontrolu stavi uvoz grožđa kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.

“Nas će sljedećih dana preplaviti grožđe, a za nekoliko mjeseci i vino iz susjedstva, a sve vinarije u Hercegovine već imaju goleme viškove vina”, rekao je Marić.

Vinari se najviše žale na uvoz vinskog grožda koje se prodaje kao stolno, a dolazi uglavnom iz Sjeverne Makedonije, te manjim dijelom s Kosova, koje se u BiH ilegalno uvozi. Prema sadašnjem zakonodavstvu, u BiH nije moguć uvoz vinskoga grožda, ali se zaobilaženjem propisa i korištenjem “rupa” na granici grožđe uveze kao stolno, a potom prodaje kao vinsko.

Željko Nakić, voditelj Grupe proizvođača vina pri Privrednoj komori i Veselko Čule, direktor Hercegovinavina, kažu da je nužno hitno uvesti kontrolu uvoza vinskoga grožđa.

“Naš je zahtjev da se uvede privremena mjera o zabrani uvoza grožđa za rujan i listopad kao prvi način pomoći vinogradarima i vinarima”, rekao je Čule.