Iako rekordan, 15-postotni pad BDP-a u drugom tromjesečju ne ide baš u kategoriju iznenađenja. Intenzitetom pada u kvartalu obilježenom zaključavanjem ekonomije očekivano su prednjačile uslužne djelatnosti. Za dio analitičara, doduše, pad je bio malo iznad očekivanja i indikativnim ističu i činjenicu da je pad gospodarske aktivnosti mjeren bruto dodanom vrijednošću (BDV) bio nepunih 12%.
“BDV u pravilu bolje korespondira sa stvarnim kretanjem gospodarske aktivnosti”, napominju u HNB-u. Razlika u odnosu na stopu pada kvartalnog BDP-a, kažu, u dobroj mjeri odražava odgode pri naplati indirektnih poreza i pojačanog subvencioniranja poduzeća. Slijedom rasta potrošnje i poreza na proizvodnju u fazi gospodarskog rasta je i BDV uglavnom bilježio veće stope rasta nego BDP.
Situacija se s koronakrizom i mjerama Vlade, među kojima je bila i mogućnost plaćanja PDV-a po naplati a ne obračunu, obrnula. U drugom tromjesečju PDV-a je naplaćeno 34%, odnosno 4,3 milijarde kuna manje nego lani, a dio toga je ipak i rezultat odgoda. U Vladi će ažurirane projekcije za 2020. sa smjernicama za izradu proračuna za 2021. predstaviti za oko dva tjedna, ali i dalje računaju da će gospodarski pad biti nešto niži od proljetos projiciranih 9,4%.

“Temeljem dosadašnjih ostvarenja naša će projekcija za pad u 2020. biti nešto niža nego što je bila”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Očito se računa da će i uz nešto slabije izglede za kraj turističke sezone pad u tom sektoru biti osjetno manji u odnosu na prvotne pretpostavke o padu prihoda od 70%. Rezultati u tzv. špici sezone, inače, najviše su pridonijeli i povećanim očekivanjima hrvatskog poslovnog sektora u okviru najnovijeg izvješća Europske komisije o indeksu ekonomske klime u kolovozu.

Međunarodni analitičari to su izvješće protumačili kao naznaku da bi u trećem kvartalu rast BDP-a u odnosu na drugi u EU mogao biti i dvoznamenkast, ali i da je to “mehaničke naravi” i da takav tempo nije izgledan već u četvrtom kvartalu. U Hrvatskoj je vrijednost tog indeksa u odnosu na srpanj porasla za 7,7 bodova, čime je premašio onu u jeku strogih mjera za suzbijanje širenja koronavirusa za 18 bodova.

Raspoloženje se popravilo i u sektorima industrije i maloprodaje, kao i kod potrošača. Zanimljivo je da je porast poslovnih očekivanja izostao u građevinarsvu, jednom od rijetkih sektora koji su se u drugom kvartalu uspjeli održati u pozitivi. Dan uoči DZS-ove procjene to su potvrdili podaci o obujmu građevinskih radova u lipnju (8,5% veći nego u lanjskom lipnju), a u konačnici je prema procjeni BDV-a u građevinarstvo u drugom tromjesečju on porastao 0,7 posto, i to nakon +6,4% u prva tri mjeseca.
Rezultat građevinarstva zanimljiv je ponajprije u kontekstu pada investicija koje su na godišnjoj razini potonule 14,7%. Od ukupnih investicija, više od polovice (52%) odnosi se na građevinske radove. A to znači da je ukupan pad investicija rezultat (dvostrukog) pada onih u nabavu strojeva i opreme.
Marić u tome vidi i potencijalno bolje signale za treći kvartal. “Budući da su investicije u opremu i strojeve pale i više od očekivanja zbog zaključavanja gospodarstva, to bi mogao biti jedan od elemenata da u 3. tromjesečju njihov pad bude nešto niži”, kaže.

Za razliku od investicija, iznenađenje mu nije pad privatne potrošnje od 14%, kao ni izvoza roba i usluga za 40,6%, uz istodobni pad uvoza za 28,1% (roba -25,3, a usluga -42,5%).

Marić ponavlja kako bi u konačnici i polugodišnji pad BDP-a bio veći od 7,8% da Vlada nije reagirala s mjerama već na početku krize. No, onavlja i da se mjere pomoći ne mogu provoditi neograničeno. “Implementirali smo horizontalnu mjeru za skraćenje radnog vremena, pratimo trendove i razvoj situacije i po potrebi ćemo reagirati”, rekao je ministar.