Srbija bi do 2025. godine trebala dobiti najmanje pet novih aerodroma te zračnim lukama pokriti cijelu zemlju, izjavio je Mihajlo Zdravković, direktor Aerodroma Srbije. On je za Sputnik rekao da niti jedan od tih projekata nema ekonomsku isplativost, ali trebaju pridonijeti razvoju gospodarstva, najviše turizma, a s druge strane to je i podrška razvoju zrakoplovstva. Srbija ima više od 30 malih aerodroma kojima upravlja iz jednog središta, kompanije Aerodromi Srbije, a trenutačno se odvija pripajanje aerodroma Rosulje kod Kruševca i aerodroma Ponikve kod Užica. Budući da je postojeći aerodrom u Kruševcu u blizini industrijske zone, koja se širi, grad je 2017. krenuo u izgradnju novog, kupio zemljište, uredio ga, a zatim su posao preuzeli Aerodromi Srbije. Trenutačno grade hangar za smještaj sportskih zrakoplova, platformu i rulne staze.

Čekaju aerodrom Srebrno

“U planu je izgradnja uzletno-sletne staze dugačke 820 metara, s mogućnošću da se kasnije produži i proširi”, rekao je Zdravković. Prema njegovim riječima, zapadna Srbija već dugo eka otvaranje aerodroma Ponikve. Međutim, još traje izbor strateške pozicije aerodroma, zbog blizine postojećeg međunarodnog aerodroma Morava i izgradnje autoceste koja će Užice povezati s Čačkom, odnosno Kraljevom. “Još razmišljamo je li potrebno na tako malom prostoru imati dva aerodroma takve veličine ili je bolje iskoristiti kompleks aerodroma Ponikve u neke druge svrhe. Prije svega turističke”, objašnjava Zdravković.

Ubrzana izgradnja sportskog aerodroma počela je i u Pranjanima. Također, željno se očekuje aerodrom Srebrno koji bi utjecao na razvoj turizma u cijeloj regiji. Slobodan Aćimović, profesor Ekonomskog fakulteta, pozdravlja centralizirano upravljanje malim aerodromima. On objašnjava da je ulaganje u tu infrastrukturu rješenje za brojne iseljenike koji više neće morati dugo voziti kući, ali je prije svega važno za razvoj. “Jedan od boljih primjera je Morava kod Kraljeva, aerodrom koji se i dalje vrlo malo koristi. On je s jedne strane u podnožju Goča, a s druge u podnožju Kopaonika. Ali cesta od aerodroma do Kopaonika jako je loša”, dodaje Aćimović. Kaže da je sličan i odnos između Niša i Stare planine koja bi aerodromom mogla privući turiste, ali i tu je problematična cesta, posebno od Knjaževca do Stare planine.

Mogućnost jeftinih letova

Aerodrom Konstantin Veliki u Nišu, koji je najveći u sustavu, prošle godine imao je 422.000 putnika, ali nije bio isplativ zbog izuzetno niskih pristojbi. “Država je to prepoznala i upravo je tu uloga Aerodroma Srbije, ona preko nas financira održavanje infrastrukture, izgradnju novih aerodroma, njihovo održavanje. Ali ako tražimo samo dobit, onda ne bi imali niti jedan aerodrom, osim Nikole Tesle u Beogradu.

Ovde je riječ o ravnomjernom regionalnom razvoju, postojanje alternativnih aerodroma, širenju mogućnosti ljudima iz različitih dijelova Srbije da koriste letove jeftinih međunarodnih kompanija”, kaže Zdravković.Postoji i plan za Vojvodinu, gdje osim vršačkog postoji i aerodrom Ečka koji radi zahvaljujući aktivizmu ljudi iz Vršca. “Imamo i aerodrom u Čeneju koji je takođe aktivan, a tu je i inicijativa da se aerodrom u Somboru pripoji Aerodromima Srbije, kao i onaj u Beloj Crkvi”, kaže Zdravković.