Uz još šest članica EU, Hrvatska će tek objaviti prve procjene pada BDP-a u drugom kvartalu, no za većinu ekonomija Unije brojke su poznate, pa je Eurostat iznio već drugu brzu procjenu udara pandemije na gospodarsku aktivnost. S postepenim kompletiranjem podataka o BDP-a u državama Europske unije središnji je statistički ured EU blago spustio prvu procjenu pada u drugom tromjesečju, s kraja srpnja. Prema najnovijoj, u tom je razdoblju BDP na razini EU (sezonski prilagođeno) pao 11,7 posto u odnosu na prethodni kvartal (u kojemu je zabilježeno -3,2%), a na godišnjoj razini minus se procjenjuje na 14,1 posto. Dubinom pada predvode Španjolska (22,1%), Francuska (19%), Italija (17,3%) i Portugal (16,3%), a najmanje minuse imale su Litva (3,7% i Finska (5,2%).

Među zemljama koje su najmanje potonule je npr. i Poljska čijih je -7,9 posto ocijenjeno boljim od očekivanja, no istodobno je mađarskih -13,6 od mnogih svrstano među neugodna iznenađenja. U okvirima jednoznamenkastih stopa pada BDP-a ostalo je u drugom kvartalu osam država, među kojima i Švedska (8,3%) koja je s eskalacijom koronavirusa izabrala drukčiji, liberalniji pristup. Istodobno, u V. Britaniji kao donedavnoj članici EU koja gospodarstvo je u drugom tromjesečju na godišnjoj razini palo 20 posto.

Velik raspon minusa

Prilično velik raspon pada europskih gospodarstava u okolnostima šoka dijelom odražava različita strukturna obilježja ekonomija, ali u nemaloj mjeri može se pripisati i razlikama u brzini i razmjerima protukriznih mjera pojedinih vlada. Stoga će neki ekonomisti reći kako veći današnji pad pojedinih gospodarstava koja su možda imala manje izdašne izravne potpore u malo duljem horizontu može ispasti prednost. U nestandardnom okruženju, a korona kriza to jest, BDP kao sintetički iskaz gospodarske aktivnosti pokazuje i veća ograničenja u smislu indikacije stvarnih lomova.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kao primjer navodi pitanje broja zaposlenih kao jednog od indikatora koji se koriste pri obračunu BDP-a.

Grčevite mjere

U okviru protukriznih mjera većina je zemalja posezala za potporama za očuvanje radnih mjesta. U većini gospodarstava produktivnost u smislu (kvalitete) outputa snažno je pala, a u podacima o BDP-u nema korekcije za pad produktivnosti. Masovne potpore za očuvanje radnih mjesta nameću i pitanje koliko će povećanja javnog duga kojim se financiraju iscuriti u održavanje neodrživih radnih mjesta. I mimo koronakrize brojni su ekonomisti i međunarodne institucije jako naglašavali problem usporavanja produktivnosti i njezin rast isticali kao jedan od glavnih izazova, a s korona krizom taj izazov očito postaje i daleko veći.

Ipak, unatoč masivnim potporama za očuvanje radnih mjesta, udar na zaposlenost u EU i eurozoni je očigledan, premda osjetno ublažen. Od travnja do lipnja mjere za suzbijanje širenja zaraze rezultirale su najvećim padom broja zaposlenih otkako je Eurostat počeo objavljivati podatke.

Broj zaposlenih u EU pao je 2,6% u odnosu na prethodno tromjesečje kada je gotovo stagnirao, a na godišnjoj razini smanjen je 2,7%, nakon 0,4-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.