Prije nekoliko mjeseci činilo da će uslijediti val masovnih gašenja tvrtki, ali zasad se čini da taj udar još nije zahvatio gospodarstvo. Štoviše, s krajem lipnja, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, broj registriranih trgovačkih društava u Hrvatskoj dosegnuo je rekordnu razinu, a broj aktivnih tvrtki tek je blago smanjen u odnosu na rekordnu 2019., s tim da nije riječ o dramatičnom podbačaju znamo li da je s početkom ožujka praktički bio prekinut gospodarski život. Naravno, punu sliku stanja i posljedica koje je pandemija prouzročila statistika će pokazati u drugom dijelu godine, kada će velik broj tvrtki prestati na životu držati vladine potpore za minimalne plaće i mjere za pomoć u očuvanju likvidnosti, a prestat će i odgode ovršnih postupaka, te plaćanja obveza državi.

Zadnjeg dana lipnja ukupno je u Hrvatskoj bilo registrirano 211.400 trgovačkih društava, gotovo 12 tisuća više nego u isto vrijeme prošle godine, a od ožujka broj registriranih povećan za više od 2,1 tisuću. Udjel aktivnih tvrtki nije se pri tom mijenjao, čak je i blago povećan, s 62 na 63 posto, no usporede li se brojke s kraja lanjskog lipnja, aktivnih je poduzeća ipak nešto manje. Točnije, za nešto više od 2,3 tisuće u apsolutnim brojkama, a njihov udjel u ukupnom broju registriranih bio je 67,5 posto. Uobičajeno je, velikim dijelom i zbog strukture hrvatskog gospodarstva, da se s proljećem podiže aktivnost i brojnost poduzetnika, kulminira u ljeto i slabi pred sam kraj godine, no ova će 2020. definitivno biti netipična, nepredvidiva i neizvjesna godina. Ono što se, pak, može iščitati iz DZS-ovih podataka o poduzetničkoj strukturi jest da se obrti i slobodna zanimanja zasad pokazuju puno žilavijima i još jače odlijevaju pandemijskoj nesigurnosti od klasičnih poduzeća. Aktivno ih je, naime, krajem lipnja bilo 87,3 tisuće, tisuću više nego prije godinu dana, a čak pet tisuća više nego u primjerice lipnju 2017. godine.

Građevinski sektor jedan je od onih koji je najviše “prkosi” koronavirusu, a vidljivo je to i kroz nastavak rasta i broja registriranih i aktivnih poduzeća, kao i obrtnika u toj branši. Aktivno je krajem lipnja bilo više od 16 tisuća tvrtki i 8,8 tisuća obrta u ovoj djelatnosti, a s obzirom na očekivanja nastavka brojnih velikih infrastrukturnih projekata, društveno poticane stanogradnje, te nadasve obnove Zagreba i okolice nakon potresa, izgledno je da se ovaj trend nastavi i u narednom razdoblju.

U iščekivanju projekata financiranih mahom iz javnih izvora i europskih fondova, iz sektora dolaze i najave mogućeg ulaska građevinskih kompanija koje su prisutne na području središnje Europe.

Premda je u proteklom razdoblju najviše apela za pomoć državi stizalo od prijevoznika, posebice putničkog, broj poduzeća koja su aktivna je u porastu, kako u odnosu na proljeće, tako i u odnosu na lanjski lipanj.

Turizam u blagom padu

U turizmu, koji unatoč prvim pesimističnim očekivanjima ima solidnu sezonu, posebice u usporedbi sa svim ostalim mediteranskim zemljama, broj aktivnih tvrtki i obrta neznatno je smanjen u odnosu na lanjske brojke. Primjerice, aktivno je krajem lipnja bilo 13,5 tisuća tvrtki i 8,3 tisuće obrta koji se bave pružanjem usluga smještaja i hrane, dok ih je godinu ranije bilo 14 tisuća registriranih kao poduzeća, odnosno 8,7 tisuća obrtnika.

U sektoru trgovine, koja broji i najveći broj poduzeća i obrtnika, ova je godina ipak ostavila traga – aktivnih tvrtki bilo je gotovo 2 tisuće manje nego lani u lipnju, nešto više od 28 tisuća, a za 500-tinjak je manje i obrta koji se bave trgovinom. Bilo ih je aktivno krajem lipnja 9,3 tisuće.

Najveće promjene, one negativne, u broju aktivnosti primijetne su u županijama koje ujedno i imaju najveći broj aktivnih tvrtki. Tako je u Gradu Zagrebu krajem lipnja aktivno bilo 45,8 tisuća tvrtki, za 1,3 tisuće manje nego godinu dana ranije. Splitsko-dalmatinska županija druga je po brojnosti poduzeća tvrtki, a u odnosu na lanjski lipanj imala je aktivnih 14 tisuća i 270 manje, a na toj razini je pao i broj aktivnih tvrtki na području Primorsko-goranske županije, gdje ih je krajem lipnja bilo aktivno 11,1 tisuća.

I u Istarskoj županiji također je nešto manje aktivnih tvrtki, ukupno 10,5 tisuća, oko 150 manje nego krajem lanjskog lipnja. Povećanje broja aktivnih tvrtki u odnosu na lanjski lipanj ima samo devet hrvatskih županija – Međimurska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Karlovačka, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

Mali su žilaviji

I u proteklim mjesecima kada je sve bilo obilježeno suočavanjem s koronom i suzbijanjem njegova širenja, poduzetnici koji se ne predaju mahom su mikro ili mali poduzetnici s manje od 10 zaposlenih, a od ukupnog broja svih registriranih pravnih osoba, dakle, ne samo poduzeća, nego i ustanova, udruga i organizacija, svega ih 265 ima više od 500 zaposlenih. S ovim brojkama ulazi se u jesen, za koju mnogi najavljuju da je početak velikih promjena i prilagođavanja recesijskim uvjetima i otežanom poslovanju.

Tek će se u tim uvjetima vidjeti kolika je otpornost poduzetnika, koji nisu sada posvećeni profitu, već traženju uvjeta opstanka.