Iako se u Hrvatskoj često žalimo da dobrano zaostajemo po pitanju gospodarenja otpadom za većinom ostalih članica Europske unije, najnoviji podaci statističkog ureda EU Eurostata pokazuju da je naša zemlja apsolutni lider po pitanju zbrinjavanja baterija i akumulatora. Naime, prema Eurostatu, Hrvatska je u zadnje tri godine prikupila za reciklažu čak 96% svih prodanih baterija i akumulatora u našoj zemlji. Prosjek EU u tom pogledu je 48%, a iz Hrvatske su daleko Poljska s 81%, Luksemburg sa 69% te Belgija s 62%. Na začelju, s manje od 40% prikupljenog otpada ove vrste, su Španjolska, Italija, Marla, Slovenija, Grčka, Portugal te na samom kraju su Cipar i Estonija s 30 posto. Tržište baterija i akumulatora u EU je relativno stabilno te je 2010. iznosilo 176.000 tona, a do 2013. je palo na 169.000 tona da bi se u 2018. popelo na 191.000 tona.

CIAK vodeći

Za razliku od toga, vidljiv je značajan rast količine prikupljenog otpada ove vrste i s 55.000 tona u 2010. godini na 88.000 tona u 2018. To konkretno znači da se udio prikupljenog, a kasnije i zbrinutog otpada akumulatora i baterija popeo s 35 posto u 2010. na 48 posto u 2018. godini, koja je zadnja obrađena u ovoj statistici. Hrvatska ima relativno dobro organiziran sustav prikupljanja ovog vrsta posebnog otpada koji se odvija kroz sedam registriranih tvrtki pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Tu je svakako najveći igrač zagrebački CIAK, a slijede ga Flora VTC iz Virovitice, Friš iz Križevaca, Metis (Cios grupa) iz Kukuljanova, OS iz Zadra, STR akumulator iz Đurđevca te Univerzal iz Varaždina. Iz Fonda ističu da je u Hrvatskoj sustav prikupljanja i oporabe baterija i akumulatora uspostavljen još 2007. godine.

“Pravna ili fizička osoba koja na hrvatsko tržište stavlja baterije ili akumulatore FZOEU plaća određenu naknadu koja se koristi za organizaciju cjelokupnog sustava prikupljanja i zbrinjavanja takve vrste otpada. Cilj je da se takvim sustavnim pristupom smanji negativan učinak na okoliš”, kažu u Fondu. Pojašnjavaju da i u ostalim sustavima gospodarenja posebnih kategorija otpada Hrvatska bilježi jako dobre rezultate te ima visoke stope sakupljanja. Ovaj sektor će u narednom razdoblju dobiti još više na važnosti zbog nagloga razvoja električnih vozila, a kojima je, pak, baterija ključna sastavnica. Prema procjeni Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije, u svijetu danas postoji šest milijuna električnih vozila, a predviđa se da će do 2030. to porasti na 50 milijuna. Vrijednost ovoga novog tržišta procjenjuje se na oko 250 milijardi eura do 2025. na razini EU, dok će tržište svih ostalih baterija do 2027. dostići jedva 10 milijardi eura.

Samo jedna tvornica – Munja

Kako je istaknula direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac, ključna niša su električni automobili i litij-ionske baterije, za koje se predviđa godišnji rast 8 do 9 posto. Trenutačno je potražnja za baterijama velika. Panasonic podmiruje japansku potražnju, Samsung korejsku, te i Europa treba pronaći vlastiti izvor. Švedski Northvolt jedini je veliki europski proizvođač s velikom tvornicom u Poljskoj, a Francuska i Njemačka pokreću inicijativu na istraživanju i razvoju akumulatora za električna vozila uz investiciju između pet i šest milijardi eura.

Zagrebačka tvrtka Munja je, barem koliko je poznato, jedini hrvatski proizvođač akumulatora i baterija. Značajan igrač na tržištu je i zagrebački CIAK, no on je primarno generalni uvoznik, zastupnik i distributer za Hrvatsku mnogih svjetskih brendova baterija kao što su Varta, Optima, Trojan, Faam, Miac, Leoch i drugih. Imaju i vlastiti brand CIAK, no nemaju, barem koliko je poznato, proizvodnju u Hrvatskoj te su njihovi CIAK Starter akumulatori dolazili iz tvornice Johnson Controls (Varta, Optima) koja se nalazi u Češkoj. U Hrvatskoj postoje još tvrtke Grom iz Velike Gorice te spomenuti Friš koje imaju svoje brendove baterija i akumulatora, ali koje također vjerojatno dobavljaju od proizvođača iz inozemstva.