Ina je zaključila prvo polugodište s 965 milijuna kuna gubitka, objavila je naftna kompanija na Zagrebačkoj burzi. Minus od gotovo milijarde kuna posljedica je zatvaranja ekonomije zbog koronavirusa.

Usporedbe radi, u istom lanjskom razdoblju Inina dobit iznosila je 188 milijuna kuna. Domaća naftna kompanija, u većinskom vlasništvu države i mađarskog Mola, ostvarila je 7,4 milijarde kuna prihoda, 27,5 posto manje na godišnjoj razini.

U apsolutnim brojkama, ukupni prihodi u 2020. podbacili su za 2,8 milijardi kuna. Pad bilježe i rashodi, no značajno manje, 15,5 posto, na 8,4 milijarde kuna.

“Nakon neočekivanih i neviđenih kretanja na tržištu u prvoj polovici 2020., rezultat Ina grupe pao je u odnosu na rezultate 2019. S popuštanjem restriktivnih mjera povezanih s pandemijom COVID-a 19, globalno tržište nafte počelo se stabilizirati, međutim industrija nafte i plina i dalje je daleko od potpunog oporavka”, stoji u priopćenju uz polugodišnje (nerevidirane) rezultate.

CCS EBITDA, pokazatelj dobiti koji u obzir uzima skokove cijena sirovina, iznosila je 813 milijuna kuna, 31 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dodaje se da je rezultat drugog kvartala sličan razinama prva tri mjeseca što reflektira oporavak cijena ugljikovodika i stabilno interno poslovanje.

“Izvještajni rezultat je i dalje negativan, iako značajno manje nego u prvom kvartalu 2020. godine, s EBITDA-om u iznosu minus 54 milijuna kuna, pod utjecajem vanjskog okruženja”, stoji u komentaru.

Oporavak za naftnu i plinsku industriju još nije na vidiku, upozorava predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon naglašavajući da se potražnja tek djelomično vratila na prijašnje razine, a razine cijena, prvenstveno plina “i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti”.

“U takvim nepredviđenim uvjetima Ina je poduzela brze operativne i financijske mjere za prilagodbu poslovanja, među kojima su najznačajnije bile daljnja racionalizacija poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti”, kazao je Fasimon.