Europskim bankama u sljedeće tri godine prijeti i do 800 milijardi eura gubitaka po kreditnim plasmanima te smanjenje prihoda za 30 milijardi eura zbog posljedica krize uzrokovane koronavirusom, stoji u istraživanju konzultantske tvrtke Oliver Wyman.

U njihovom temeljnom, odnosno očekivanom scenariju, a to je spori ekonomski oporavak te izostanak drugog zatvaranja gospodarskih aktivnosti u većini država, procjene govore da će se loši krediti popeti na 400 milijardi eura. To je 2,5 puta viša razina nego prije tri godine.

U lošijem scenariju koji uključuju ozbiljne razmjere drugog vala pandemije brojke bi se udvostručile, a udjel nenaplativih kredita europskih banaka dosegao bi 10 posto u ukupnom kreditnom portfelju.

„Iako nije vjerojatno da će pandemije donijeti vrlo teške posljedice bankovnom sektoru, velik broj banaka naći će se u nezavidnom položaju s vrlo slabim povratima“, kaže Christian Edelmann, jedan od direktora analize europskog sektora financijskih usluga u Oliver Wymanu, a prenosi Financial Times. Dodaje da će to rezultirati averzijom banaka prema riziku kada je kreditiranje u pitanju.

Valja podsjetiti kako su europske banke prošle težak oporavak od prošle financijske krize iz 2008. godine, a više od desetljeća imale su slabašnu profitabilnosti uslijed velike konkurencije na tržištu. Europske su banke u prosjeku upola manje profitabilne od američkih konkurenata.

Tako je pet najvećih banaka iz SAD-a već pripremilo 55 milijardi dolara za potencijalne gubitke po kreditima tijekom prvog polugodišta. COVID-19 će se negativno odraziti i na prihode europskih banaka, prvenstveno kroz dugoročno iznimno niske kamatne stope.

Prihodi će se, nakon očekivanih gubitaka po kreditima, mogli bi ove godine pasti za 180 milijardi eura spustivši se na 385 milijardi eura, čak i ako se drugo zatvaranje izbjegne.

Oporavka na lanjske razine neće biti do 2022. godine, kada će prihodi od 535 milijardi dolara biti 30 milijardi eura niži, procjenjuju u Oliver Wymanu. U toj tvrtki prognoziraju i da će se neto prihod od kamata iduće godine spustiti za 8 posto u odnosu na lanjsku razinu. To će posebno pogoditi banke koje nemaju investicijsko bankarstvo ili upravljanje imovinom