Među hrvatskim poduzetnicima i obveznicima poreza na dobit u 2019. je i oko 20.409 poduzetnika ili 15% od ukupnog broja, koji su na stranim   tržištima plasirali svoje  proizvode i usluge, ostvarivši pritom prema najnovijoj objavi Fine 151,5 milijardi kuna prihoda, što je 5,6% više u usporedbi s 2018., odnosno predstavlja blizu 20% od ukupno lani ostvarenog prihoda.

“U istom razdoblju uvezeno je robe u vrijednosti od 137,8 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 13,7 milijardi kuna”, navodi se u Fininoj objavi.

Ukupni rezultat pak poslovanja svih 136.260 poduzetnika iz sustava poreza na dobit je konsolidirana neto dobit  u iznosu od 31,3 milijarde kuna, što je za 0,7% ili oko 200 milijuna kuna više nego u 2018.  Od navedenog broja poduzetnika, obveznika poreza na dobit,  (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih  financijskih institucija,  lani je njih 90.955 ili 66,8% poslovalo s dobiti ostvarivši pritom ukupno 48,9 milijardi kuna ili 5,9% više nego godinu ranije, no istodobno je njih 45.305 iskazalo negativan poslovni rezultat, pa im gubitak u poslovanju ukupno iznosi 17,6 milijardi kuna, što je za 16,5% više nego u 2018. U 2019., svi ovi poduzetnici imali su 969.776 zaposlenih (prema satima rada), dok je prosječna mjesečna obračunata neto plaća njihovih zaposlenika iznosila 5815 kuna, što je 4,2% više u odnosu na 2018.  (5582 kn).

Unatoč ovim lijepim podacima, i  naročito pojedinačnim pozitivnim izvoznim primjerima koji kao iznimke uvelike nadmašuju prosjek, stalno je prisutan jedan isti problem, ističe ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić, pritom ukazujući na to da manje od 30% svog BDP-a Hrvatska ostvaruje u izvozu, dok  zemlje poput Slovenije kao i ostale članice EU po stupnju razvijenosti slične razine, generiraju više od 60%, pa čak i Srbija koja je manje razvijena od nas oko 40% svog BDP-a ostvaruje izvoznim nastupima njihovih gospodarstvenika.

Da se suština problema glede bitno sporijeg tempa razvoja, počevši od nedovoljne efikasnosti, konkurentnosti i produktivnosti, ogleda u prvom redu kroz prizmu ekonomske politike, Jurčić navodi kao primjer podatke po kojima se po radniku u Hrvatskoj ostvaruje nešto manje od 25.000 eura, dok je EU prosjek 70.000 eura te npr. u Sloveniji ovaj pokazatelj iznosi 45.000 eura a u Njemačkoj oko 100.000 eura. Problem, dakle, nije u radniku, nego u sustavu, podsjeća Jurčić pojašnjavajući na primjeru međimurskog Tehnixa, jedne od vodećih eko kompanija u svijetu, koji ostvaruje oko 80% prihoda kao izvoznik, da smo “normalno razvijena zemlja, njihov izvoz  kretao bi se na razinama 20% iznad prosjeka, i ne bi bio kao danas iznimka od pravila”. Po njemu, da bi se održala makro ravnoteža, trebamo aktivnije sektore koji će nadoknaditi gubitak dodane vrijednosti iz turizma, što bi izgleda bili  oni koji imaju najkraće cikluse.

Podsjetimo, u 2019., ukupno ostvareni prihodi 136,260 poduzetnika su iznosili 796,1 milijardu kuna, što je 10,4% više nego 2018., dok su  ukupni rashodi dosegnuli 756,5 milijardi kuna (+10,8%). Najveći prihod u 2019., kako navode iz Fine u iznosu od 21,6 milijardi kn ostvarilo je Ina, “veliko društvo u mješovitom vlasništvu, dok je HEP d.d. ostvario najveću dobit razdoblja u iznosu od 1,1 milijardu kuna.