Mateo Ivanec, voditelj odjela za inovacijski sustav u Sektoru za industrijski razvoj i inovacijski sustav Hrvatske gospodarske komore u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o projektu InnovaMare, ciljevima i planovima te partnerstvu s Italijom na provedbi projekta.
Što vas je potaklo na ovaj projekt? Koliko dugo se planirao?
Proces razvoja projektne ideje, pripreme natječajne dokumentacije te same prijave projekta na natječaj trajao je godinu dana. HGK je u zadnje četiri godine ulagao u jačanje kapaciteta tima od 20-ak djelatnika koji su se educirali i radili na projektima u područjima inovacijskog sustava, transfera tehnologije, istraživanja i razvoja. Jedna od ključnih aktivnosti je i poboljšanje prekogranične suradnje između istraživačkih institucija i privatnog sektora i omogućavanje uključivanja MSP-a u međunarodne istraživačke mreže kao načina dodavanja vrijednosti MSP-ovima u području internacionalizacije i transfera tehnologije. Innovamare projekt temelji se na drugačijem pristupu, koji je sve više zastupljen u EU, a taj pristup se odnosi na rješavanje ključnih društvenih izazova kroz različite javne politike. Naime, društveni izazovi sve više postaju ne samo pitanje zaštite ljudskog zdravlja ili okoliša već i ekonomsko pitanje jer negativno utječu na različite gospodarske sektore. Rješavanjem društvenih izazova primjenom najmodernijih tehnologija i inovativnih rješenja dolazimo do jačanja MSP-a koji mogu ponuditi takva rješenja, ali i otvaramo globalna tržišta s istim ili sličnim društvenim izazovima. Sagledavajući ovaj pristup, detektirali smo jedan od iznimno važnih društvenih izazova, a to je onečišćenje Jadranskog mora. Ako tom društvenom izazovu ne pristupimo sustavno, organizirano i na prekograničnoj razini, možemo u bližoj budućnosti očekivati iznimno negativne posljedice.
Koji je osnovni cilj projekta i koliki iznos financira EU?
Glavni cilj projekta je da se kroz suradnju javnog i privatnog sektora te znanstveno istraživačkih institucija razvije i uspostavi inovacijski ekosustav za razvoj inovativnih rješenja u području robotike i senzorike radi monitoringa i prevencije onečišćenja Jadranskog mora.
Poticanjem integracije znanstvenih istraživanja i privatnog sektora te pružanjem pristupa mrežnim alatima, inovativnim procesima i tehnologijama, edukativnim modelima i shemama financiranja će se omogućiti prostor za povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Projekt je sufinanciran s 85 posto, a ukupna vrijednost projekta je 5,6 milijuna eura.
Tko sve od partnera sudjeluje u projektu i čija uloga i zadaća je najveća?
HGK je nositelj projekta i nosi cjelokupnu odgovornost za provedbu projekta kao i za postizanje definiranih rezultata. Ukupno je sedam partnera iz RH i to uz HGK, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Dubrovniku, Geomar d.o.o. Split i Šibensko-kninska županija. Isto tako je i sedam partnera sa strane Italije i to klaster MARE FVG, Sveučilište u Trstu, Gospodarska komora regije Veneto, Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku, Regionalna agencija za tehnologiju i inovacije, Institut za morsku znanost, Commtec d.o.o.
Recite nam više o inovacijskom ekosustavu koji planirate uspostaviti?
Uspostavljen inovacijski ekosustav ima za cilj poboljšati okvirne uvjete na prekograničnoj razini sa zajedničkim podizanjem strateških i operativnih kapaciteta upotrebom instrumenata javnih politika za jačanje suradnje dionika inovacijskog sustava. Ključna uloga InnovaMare inovacijskog ekosustava je da bude platforma i facilitator koji definira izazove, određuje prioritete te objedinjuje informacije, dionike i resurse za stvaranje inovativnih rješenja za postavljene izazove. Inovacijski ekosustav osnažuje suradnju inovacijskih “igrača” i pruža im mehanizme i alate za poticanje razvoja novih inovativnih rješenja u području podvodne robotike i senzorike.
Koliko ljudi radi na tom razvoju? Što je sve planirano i u kojem roku očekujete vidljive rezultate?
U realizaciju projekta uključeno je ukupno 46 osoba kroz 13 partnera. Ukupno trajanje projekta je 30 mjeseci, odnosno krajnji rok za provedbu aktivnosti je 31. prosinca 2022. godine. Mi vjerujemo kako će se prvi rezultati, u smislu razvoja novih projekata i osnaživanja suradnje između dionika u ovom području, vidjeti tijekom 2021. godine. Glavni elementi projekta su uspostava Digitalnog inovacijskog HUB-a (DIH), strategija i akcijski plan za model inovacijskog ekosustava, izrada prototipa robotsko-senzorskog rješenja za monitoring zagađenosti mora te razvoj digitalnog mjesta za suradnju, financiranje, prikupljanje informacija i razvoj projekata u obliku web interaktivne platforme.
Planovi za DIH koji će biti dio projekta i jedan od glavnih vidljivih rezultata? Gdje će Hub biti smješten?
Digitalni inovacijski Hub je predviđen da bude centralno mjesto inovacijskog ekosustava i bit će smješten u Šibeniku s ispostavom u Italiji. Grad Šibenik je odabran iz dva razloga. Jedan je njegova povijest koja obilježava puno iznimnih gospodarskih postignuća kao i postignuća u području inovacija, a drugi je njegova centralna pozicija na Jadranu koja omogućava iznimno dobru povezanost.
DIH će se bazirati na četiri razvojna stupa, a to su transfer tehnologije, digitalni alati za umrežavanje i osnaživanje suradnje, inovativni modeli za financiranje projekata i tehnoloških rješenja te edukacije poslovnog i znanstveno istraživačkog sektora o ključnim područjima za razvoj suradnje i poslovanja kao npr. novi poslovni model, spin off tvrtke, inovacijski menadžment itd.
