Sve do 18. listopada trebao bi trajati moratorij na ovršne postupke u odnosu na fizičke osobe ovršenike!

Naime, uz postojećih nekoliko iznimki od zastoja u provedbi prisilne naplate, npr. najčešće su to osnove za plaćanje radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta koje se i dalje provode, ovo bi značilo produljenje zastoja u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima preko Financijske agencije, inače zakonski reguliranog ‘alata’ pomoći dužnicima upravo za razdoblje važenja posebnih okolnosti koronavirusa.

Kako je prema podacima Financijske agencije zastoj ovrha bio uveden za ukupno 1.089.620 osnova za plaćanje, koje se tiču 234.587 građana i 10.269 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost – obrtnika, navedeno znači da računi dužnika i dalje ostaju – deblokirani.

Naime, deblokada je nastupila kao posljedica zakonskih izmjena koje su stupile na snagu 18. travnja. Međutim, istekom 18. srpnja, zadnjeg dana trajanja tromjesečnog razdoblja obustave ovršnih postupaka na novčanim sredstvima, postupci se ipak neće aktivirati, a niti računi ponovo blokirati, jer će se prema našim informacijama suspenzivni režim za ovrhovoditelje dodatno produljiti za još tri mjeseca.

Utemeljenje za nastavak ove mjere očekuje se u predstojećoj Vladinoj odluci koja bi trebala ovih dana biti donesena iz istog razloga posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom Covid-19 bolesti.

To znači da po ocjeni Banskih dvora posebne okolnosti i dalje traju, te su razlog za ovu mjeru danas jednake težine kao i prilikom zadnjih dopuna Zakona o provedbi ovrha na novčanim sredstvima kojima je propisan kako navedeni privremeni režim, tako i mogućnost njegova produljena za dodatna tri mjeseca isključivo na osnovu Vladine odluke.

Što se nje pak tiče, upućeni navode da će biti tematizirana na ovotjednoj sjednici Vlade – trenutno se o pripremljenom tekstu, u proceduri koja redovito prethodi odlučivanju, izjašnjavaju vladine koordinacije i nadležna tijela, tako da bi u Narodnim novinama trebala biti objavljena izgleda ovog petka. S učinkom praktički automatskog stupanja na snagu sustigao bi se zadnji dan obustave
u ‘5 do 12’.

Ovo pruža jedinstvenu priliku ovršenicima da se pokušaju dogovoriti s ovrhovoditeljima oko iznosa i načina otplate dugova, jer se ovrha trenutačno ne mjesecima provodi, a niti neće tako skoro, te za to vrijeme zastoja ne teče zatezna kamata.

Riječ je o pokušaju postizanja dogovora u posebnim uvjetima korona krize u razdoblju dok traje privremena mjera kojeg ne bi trebalo propustiti barem zbog jednog ključnog razloga za svaku stranu.

Trenutno je dogovor taj mehanizam koji ide na ruku objema stranama: dužnicima jer će postići bolje uvjete plaćanja, a vjerovnicima jer će si osigurati naplatu u sve težim ekonomskim prilikama kad nema uvjeta za prisilnu naplatu.

Riječ je o ponovnom jačanju dužničke pozicije što se može promatrati i kao novi motivacijski faktor za ulazak u pregovore s vjerovnicima, što može, ali i ne mora dovesti do obustave ovrhe.

Ipak, u slučaju da se nove okolnosti pozitivno reflektiraju na planu eventualne nagodbe, u slučaju da se radi o izvansudskoj ovrsi, predviđeni tijek bit će opoziv ovrhe pred Finom od strane ovrhovoditelja, a ako je riječ je o sudskoj ovrsi onda je to njegovo povlačenje ovršnog prijedloga.

No, hoće li se nove okolnosti i u kojem broju iskoristiti, to u prvom redu ovisi o aktivnostima dužnika kojima se sad isplati obratiti svojim vjerovnicima s upitom u vezi raspoloženja za pregovore.

Također je vrijedno istaknuti što se vjerovnika tiče, da im se po prvim ocjenama koje se mogu čuti isplati smanjiti iznos duga po sistemu ‘bolje vrabac u ruci, nego golub na grani’, čemu u prilog govori potreba za povećanjem likvidnosti i veća spremnost za ustupke u korelaciji s nemogućnošću prisilne naplate.

Da ovo nije ‘bajka’, već štiviše da su po srijedi započeti trendovi kao dio nove prakse za ‘novo normalno’, govore i Finini podaci. Tijekom korona krize u protekla tri mjeseca, dakle u travnju, svibnju i lipnju Fina bilježi pad novozaprimljenih ovrha u usporedbi s istim razdobljem 2019.

Dakle, u ovogodišnjem promatranom razdoblju bilo je oko 128 tisuća novih ovrha, a u istom razdoblju lani oko 204 tisuće, dok s druge strane obustave postupaka rastu i to sa 13.200 obustava u navedena tri mjeseca lani na 20.300 u promatranim mjesecima ove godine, što je povećanje obustava od oko 65 posto .

Dio ovih brojki je vjerojatno uvjetovan samim moratorijem, ali može se pretpostaviti da je povećan broj postignutih dogovora između vjerovnika i dužnika – neke vrste novih nagodbi, u cilju dobrovoljnog ispunjenja najvjerojatnije smanjenih novčanih obveza.

Može li koronavirus, odnosno s velikom zdravstvenom krizom povezane Vladine intervencije u ovršni sustav u odnosu na pogoršane prilike za fizičke osobe kao ovršenike te neizvjesnost za vjerovnike, imati snagu ‘okidača’ za transformaciju dominantnih ovršnih procesa – iz prisilne naplate u dobrovoljno ispunjenje obveza, što bi bio veliki napredak i za sam pravosudni sustav koji nije postignut nijednim zakonom, od instituta mirenja nadalje, vidjet će se uskoro.