Sezona lubenica u punom je jeku, a trgovački lanci na domaćem tržištu sve više ih nabavljaju od domaćih proizvođača. Ove godine Hrvatska očekuje količinski urod lubenica na razini prošlogodišnjeg, kada je s oko 700 ha površine proizvodnje iznosila oko 28.000 tona.

Urod po hektaru kreće se od 25 do 40 tona. Iako je ove godine berba lubenice počela nekoliko dana kasnije nego lani, očekivani prinosi su isti po jedinici površine.

Uvoz je počeo u travnju iz zemalja koje ranije počnu s berbom lubenica- točnije iz Maroka, Španjolske i Grčke. Berba domaće lubenice krenula je krajem lipnja, a stručnjaci Smartera očekuju da će sezona za domaće lubenice trajati do kraja rujna i da ćemo u narednom razdoblju biti samodostatni.

Hrvatska kvaliteta

Kako ističu njihovi konzultanti, godinama je u Hrvatskoj prisutan trend da se sve ranije kreće s prodajom voća u trgovačkim lancima, pa je tako i s lubenicama.

Tome svakako pomaže i činjenica da Hrvatska kao članica Europske unije može uvesti lubenicu iz područja gdje proizvodnja kreće znatno ranije nego kod nas, konkretno lubenice iz Grčke i Španjolske. Kupci spremno prihvaćaju takvu praksu i na tom valu raste i količinski uvoz lubenice.

U trenutku kad počinje sezona berbe domaće lubenice, trgovački lanci je počnu kupovati čime čuvaju domaću proizvodnju, radna mjesta i doprinose gospodarskom rastu. Trend je da se domaća roba preferira pred onom stranog podrijetla, a i kupci prepoznaju hrvatsku kvalitetu te imaju mogućnost kupovati domaće.

Prva domaća lubenica, ona iz doline Neretve, već krajem lipnja stigla je u trgovine Kauflanda. Ovisno o vremenskim uvjetima, sezona domaće lubenice može potrajati i do sredine rujna, a kada na području Slavonije započne berba – tada će u svoju ponudu uvrstiti i tu lubenicu.

Slično je i s Lidlom Hrvatska iz kojeg ističu kako tijekom sezone lubenica u Hrvatskoj u svojoj ponudi ima 100 posto domaće lubenice. Surađuju s više od 20 OPG-ova koji proizvode lubenice, a imaju i Global G.A.P. certifikat. Izvan sezone, lubenice uvoze iz Italije, Španjolske i Grčke.

Od početka srpnja isključivo domaću lubenicu iz doline Neretve može se naći u Sparu i Intersparu, tvrde dodajući da domaću lubenicu u sve njihove trgovine trenutno isporučuju hrvatski distributeri Marinada s 20 OPG-ova, Fragarija koji surađuju s 15 OPG-ova, Setovia s 13 OPG-ova, Mandarinko koji rade s četiri OPG-a te Izola trade koji rade s tri OPG-a. Nakon lubenica iz doline Neretve u ponudu će uvrstiti lubenice slavonskih proizvođača koje očekuju za dva – tri tjedna.

Strateška i prioritetna orijentacija Konzuma na hrvatsku proizvodnju i domaće dobavljače dio je Konzumove poslovne politike i kad je riječ o otkupu lubenica, kažu u najvećem trgovačkom lancu.

“Svake godine pripremamo se za početak sezone i u stalnom smo kontaktu s našim partnerima i proizvođačima te tako s početkom prvih berbi i u skladu s njihovim procjenama količina na skladi tima na našim policama kupci mogu pronaći isključivo domaće lubenice. Prve domaće lubenice stigle su nam krajem lipnja od naših partnera iz Neretve.

Osim iz Neretve, prve lubenice stigle su nam i iz Ravnih Kotara od našeg dobavljača PIK-a Vinkovci koji je i najveći pojedinačni proizvođač lubenica u Hrvatskoj, a i s ostalim dobavljačima imamo planski dogovorene količine. Trenutno surađujemo s više od 80 uzgajivača iz Hrvatske, a u posljednjih deset dana prodali smo više od milijun kilograma domaćih lubenica”, pohvalili su se iz Konzuma.

Niski prinosi

Godišnja proizvodnja lubenica u Hrvatskoj fluktuira od 17.000 tona do gotovo 28.000 tona koliko je bilo u 2018. godini, a ukupno je proizvodi 1102 proizvođača. Hrvatska ima relativno niske prinose u odnosu na vrhunske proizvođače čiji prinosi penju premašuju 90 tona /ha.

Iz Smartera upozoravaju da se još jako slabo navodnjavaju polja lubenica uz nisku tehnološku razinu u proizvodnji i sa sortama i s upotrebom agrotehničkih mjera.

Proizvodnja se, primjerice, u dolini Neretve odvija na oko 200 ha, a ukupan urod je od 13-15 tisuća tona, uz prinos između 60 i 70 tona. U dolini Neretve se proizvodnjom bavi oko 50 OPG-ova, na prosječnim parcelama od 0-5 ha do 5 ha, osim par većih koje imaju 10 -30 ha i jedan od njih 50 ha.

Kada je riječ o izvozu, prošle je godine izvezeno 3432 tona u vrijednosti od 1,3 milijuna eura, najviše u Njemačku, Sloveniju i Češku, a uvezeno je čak 15.300 tona za 5,8 milijuna eura – najviše iz Grčke i to 1,7 milijuna eura, a slijede Italija i Španjolska.

Količinski albanska lubenica bila je na trećem mjestu s čak 1,8 tisuća tona u vrijednosti od oko pola milijuna eura, naspram španjolskih kojih je uvezeno 959 tona za 591.000 eura. Izvan sezone konzumacije, lubenica je jako malo pa je tako i uvoz u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio tek 2.408 eura odnosno 2229 kg.

Stabilna potrošnja

Proizvodnja lubenice u Hrvatskoj je zadnjih nekoliko godina u porastu, ali ovisi o sezonalnosti odnosno o vremenskim utjecajima tijekom sazrijevanja i berbe. Vidljiv je utjecaj turističke sezone na potrošnju, a samim time i na proizvodnju, što znači da proizvodnja prati kretanje broja turista u državi.

Izostanak ogromnog broja turista ove godine zbog korona krize, utjecao je na ogromne tržišne viškove i poremećaje na tržištu, a cijena je niža u odnosu na prijašnje godine. Zbog novonastalih poremećaja na tržištu tvrtka Enna Fruit, jedan od najvećih otkupljivača voća i povrća u Hrvatskoj, već je krenula s izvozom kako bi se smanjio pritisak na domaćem tržištu te lubenice izvozi u Sloveniju, Češku, Slovačku i Poljsku.

Potrošnja lubenica uglavnom je stabilna i kreće se između 8 i 9 kg/stanovniku godišnje. Hrvatsko tržište je konzervativno u potrošnji te se potrošnja uglavnom odvija u ljetnim mjesecima i uglavnom su potrošači vezani uz tradicionalne sorte.

Godišnja potrošnja lubenica i dinja se kreće zadnjih godina između 30.000 pa čak do 40.000 tona. Potrošnja raste u godinama kada je visoka proizvodnja, a samodostatnost se kreće između 60 i 70 posto. S obzirom na nedostatnu proizvodnju za domaće tržište, ostale potrebe namirujemo iz uvoza pa godišnje uvozimo između 12.000 do čak 20.000 tona.

Rješenje problema

Procjene stručnjaka Smartera su da smjer u kojem će se morati razvijati ova proizvodnja treba ići prema produženju sezonalnosti lubenice, te prelasku na sorte koje su manje mase.

Sezonu proizvodnje, kažu, moramo početi ranije na području Dalmacije i završiti kasnije s područja Slavonije. Rast proizvodnje možemo ostvariti uz primjenu navodnjavanja, uvođenjem novih sorti koje omogućuju duže čuvanje i lakši transport, te korištenjem zaštićenih, a ne preskupih niskih tunela.

“Uzimajući u obzir potrošnju na domaćem tržištu te izostanak velikog djela turističke potrošnje, godina će biti vrlo izazovna za proizvođače pa je bitno da se otkupljivači i trgovina okrenu domaćim proizvođačima. Kod plasmana jagoda trgovački lanci su pokazali solidarnost s domaćim proizvođačima, držali su ujednačenu razinu cijena i za vrijeme cijele sezone otkupljivali domaću jagodu. Bilo bi za očekivati da se ta razina suradnje održi i s domaćim proizvođačima lubenica, kako one ove godine ne bi ostale neobrane na poljima. No, i
na proizvođačima je da poštuju optimalne rokove branja, suradnju s otkupljivačima i retailom, budu konkurentni i s cijenama i s kvalitetom. Tada rezultati neće izostati”, poručuju iz Smartera.