Srbija će prije kraja sljedeće godine preteći Hrvatsku po ukupnoj stopi bruto-domaćeg proizvoda (BDP) i ona nikada više neće biti ispred nas, izjavio je u nedjelju navečer srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Gostujući u emisiji “Hit tvit” provladine komercijalne TV Pink, Vučić je ustvrdio kako se protiv njega u Hrvatskoj vodi kampanja “žešće i jača nego ikada” i više puta ponovio da će Srbija biti uspješnija u ekonomiji od Hrvatske i po rastu BDP-a.
Srpsko bi se gospodarstvo prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ove godine trebalo smanjiti 3,0 posto i porasti 7,5 posto u 2021.
“Panika ih je uhvatila, a da sam na njihovom mjestu – i mene bi, zato što će ih Srbija do kraja sljedeće godine preteći po ukupnoj stopi BDP-a i nikada više neće biti ispred nas, nikada više”, rekao je Vučić, ustvrdivši kako će to ostaviti građanima Srbije kao tekovinu.
Potom je u razgovoru još nekoliko puta ponovio kako Hrvatska nikada više neće biti ispred Srbije po tom parametru i dodao da se tome jako veseli, te rekao kako će “u povijesti ostati zapisano da je to učinio Aleksandar Vučić”.
Na pitanje voditeljice zašto mu je to toliko važno, srbijanski predsjednik je odgovorio protupitanjem: “Zar mi to ne trebalo biti važno?”.
“Zar mi ne treba biti važan uspjeh naše ekonomije”, upitao je, dodajući da on o Hrvatskoj ne govori ništa loše, dok je u Hrvatskoj suprotna situacija.
“Najgore gadosti, najgore laži čitam svaki dan, najgore bljuvotine. Dobri su im i Hitlerovi sljedbenici kad je protiv Vučića, zato što njima smeta samo Vučić. I nemam nikakav problem s tim”, rekao je.
Uslijedio je komentar voditeljice kako joj se čini da “postoji poseban rivalitet između Srbije i Hrvatske, i na jednoj i na drugoj strani”.
“Nemam nikakav rivalitet. Kod njih je rivalitet uništiti Vučića i uništiti Srbiju. A moj rivalitet je da srpska ekonomija bude bolja od hrvatske ekonomije”, rekao je Vučić.
Nikakav ja problem s njima nemam, dodao je on, “osim malo prava Srba u Hrvatskoj koja su nepostojeća”, pobrojivši da u Hrvatskoj i dalje postoje spomenici i ulice s imenima vođa ustaškog pokreta.
“Ali, da ostavimo to po strani. Jedino što me zanima je kako biti uspješniji u ekonomiji”, nastavio je Vučić, ističući, kada se radi o natjecanju, da je Hrvatska imala “vojsku 40 posto jaču od nas prije samo šest godina, danas je to druga pjesma”.
On je, govoreći kako jedini gost u dvosatnoj emisiji, komentirao i aktualne prosvjede protiv epidemiološke i političke situacije u zemlji, koji su počeli u utorak nakon najave o novom uvođenju policijskog sata.
Vučić je apelirao da građani ne uzimaju pravdu u svoje ruke, ocijenivši kako je svima “zajednički neprijatelj virus, a ne ljudi koji drugačije politički misle”.
“Moja molba je da to nikome ne pada na pamet, nećemo zaražavanje hoćemo ozbiljnost, država će to riješiti”, poručio je Vučić.
On je, unatoč ranijim ocjenama da je u prosvjede umiješan i “inozemni faktor”, rekao kako ne želi optuživati nijednu zemlju za umiješanost u prosvjede.
Vučić je, komentirajući reagiranja u povodu obljetnice genocida u Srebrenici, naglasio kako je važno da Srbija pokaže pijetet prema srebreničkim žrtvama i rekao da on “razumije emocije Bošnjaka”, sugerirajući da te odnose treba popraviti, ali ne po cijenu poniženja i ispunjavanja svih zahtjeva, već uz dijalog o svemu.
U povodu razgovora koje je koncem ovog tjedna imao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o kosovskoj agendi, istaknuo je da je “situacija po pitanju Kosova i Metohije veoma komplicirana i teška za Srbiju”.
On je naglasio kako europski put Srbije i ulaganja u njezinu ekonomiju ovise o razgovorima s kosovskim Albancima i da se zato mora razgovarati, a ne biti izoliran.
“Naše je da nađemo najbolje rješenje, a da sačuvamo nacionalne interese”, poručio je Vučić.
Komentirajući nepovoljne epidemiološke pokazatelje u Srbiji, rekao kako nije želio inzistirati na ponovnom uvođenju policijskog sata kako bi se suzbilo širenje korona virusa, jer je vidio da su drugi bili protiv, ali da “i dalje smatra da bi to bio pravi potez”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.<div class=”blockAdd articleAdd” style=”box-sizing: border-box; width: 465px; position: relative; color: #000000; font-family: system-ui, -apple-system, ‘Segoe UI’, Roboto, Ubuntu, Cantarell, ‘Noto Sans’, sans-serif, ‘Apple Color Emoji’, ‘Segoe UI Emoji’, ‘Segoe UI Symbol’, ‘Noto Color Emoji’; font-size: medium; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: #ffffff; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; display: block;”>
<div id=”content_v3″ style=”box-sizing: border-box; position: relative; left: 232.5px; right: 232.5px; text-align: center; width: 100vw !important; max-width: 100vw !important; margin-left: -50vw !important; margin-right: -50vw !important;”>
<div id=”content_v3_chd” style=”box-sizing: border-box;” data-google-query-id=”CMyClZCNzOoCFU6Cgwcd5moLVA”></div>
</div>
</div>
<div class=”user-content” style=”box-sizing: border-box; position: relative; width: 465px; line-height: 1em; color: #000000; font-family: system-ui, -apple-system, ‘Segoe UI’, Roboto, Ubuntu, Cantarell, ‘Noto Sans’, sans-serif, ‘Apple Color Emoji’, ‘Segoe UI Emoji’, ‘Segoe UI Symbol’, ‘Noto Color Emoji’; font-size: medium; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: #ffffff; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;”>
<p style=”box-sizing: border-box; margin: 0px; color: #000000; font-family: PTSerif-Regular; font-size: 18px; line-height: 29px;”>Službena Srbija i brojni zapadni promatrači pripisuju taj investicijski skok činjenici da je vlada u Beogradu prije pet godina provela opsežne reforme koje su poboljšale poslovnu klimu u zemlji i stvorile stabilne uvjete za strane investitore. Osim što investitorima daje velike porezne olakšice, Srbija ima prednost u tome što ulagače može privući i subvencijama, koje su u članicama EU-a zabranjene. Prednost je Srbije, i u tome što je skopila ugovore o slobodnoj trgovini ne samo s EU-om, nego i s Euroazijskom ekonomskom unijom, u kojoj glavno mjesto zauzima Rusija.</p>
<br style=”box-sizing: border-box;” />
<h4 style=”box-sizing: border-box; margin: 0px; line-height: 1.2em; font-family: FiraSans-SemiBold;”>+</h4>
<br style=”box-sizing: border-box;” />
<p style=”box-sizing: border-box; margin: 0px; color: #000000; font-family: PTSerif-Regular; font-size: 18px; line-height: 29px;”>Strane ulagače Srbija privlači i zato što su plaće njezinih radnika među najnižima u Europi, niže čak i od prosječnih kineskih plaća, koje su posljednjih godina skočile na razinu onih u Hrvatskoj, Slovačkoj ili Poljskoj. Poseban zamah investicijama u Srbiju došao je upravo iz Kine, koja gradi brzu željeznicu između Beograda i Budimpešte. Naime, Srbija je postala dio novog (kineskog) prometnog koridora koji počinje od grčke luke Pirej, a završava u srednjoj i zapadnoj Europi, sa ciljem povećanja gospodarske i trgovinske suradnje Kine i tzv. Starog kontinenta.</p>
<br style=”box-sizing: border-box;” />
<p style=”box-sizing: border-box; margin: 0px; color: #000000; font-family: PTSerif-Regular; font-size: 18px; line-height: 29px;”>Do 2014. godine najveći dio inevsticija u Srbiju, oko 73 posto, dolazio je iz Njemačke i ostalih članica EU-a. Iako ulaganja iz Unije u Srbiju nastavljaju rasti, danas se njihov udio u ukupnim stranim investicijama smanjio na 53 posto, a ulogu glavnog investitora preuzima Kina. Beograd je s Pekingom u posljednjih šest godina zaključio gotovo 30 ulagačkih projekata, počevši od ulaska Kineza u željezaru Smederevo.</p>
<br style=”box-sizing: border-box;” /><br style=”box-sizing: border-box;” />
<p style=”box-sizing: border-box; margin: 0px; color: #000000; font-family: PTSerif-Regular; font-size: 18px; line-height: 29px;”>Hrvatska se sve više orijentira na turizam, dok njezina proizvodnja stagnira ili propada, a broj radnika u industriji u listopadu se smanjio 2,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema najnovijim podacima DZS-a. U hrvatskoj prerađivačkoj industriji broj zaposlenih od 2014. do rujna 2019. povećao se s 200 na 229 tisuća, ali je opet počeo padati. Istodobno, prerađivačka industrija Srbije je od 2014. do polovine 2019. godine broj zaposlenih povećala sa 280 na 456 tisuća, za više od 60 posto. Nakon procesa deindustrijalizacije, koja je proteklih desetljeća zahvatila Hrvatsku, Srbiju i gotovo cijelu Europu, Srbija je od 2014. ipak počela obnavljati svoju proizvodnu bazu.</p>
<br style=”box-sizing: border-box;” />
<p style=”box-sizing: border-box; margin: 0px; color: #000000; font-family: PTSerif-Regular; font-size: 18px; line-height: 29px;”></p>
</div>
Prčija pati od kompleksa!
Šta ga čovjek lupeta, a niko ga ne sluša, niti se ko bavi sa njim, zabole ljude za njega i srbiju
Uključite se u raspravu