Koronavirus, pokazuju prvi preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku, srezala je izvozni rezultat hrvatskih gospodarstvenika u prvih pet mjeseci za 10 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.

Izvezeno je roba u vrijednosti 5,59 milijardi eura, pri čemu je veći pad zabilježen na tržištima izvan EU (17,7%), dok je u članicama EU, s kojima se i realizira veći dio trgovine, rezultat bio slabiji za 6,4 posto, a prodano je roba vrijednih nešto manje od 4 milijarde eura.

No, detaljni odnosi rezultata ostvarenih po zemljama i proizvodima za prvih pet mjeseci moći će se analizirati za nekoliko tjedana, ali i oni će zasigurno potvrditi trend koji se bilježi u prethodnim mjesecima – strelovit rast izvoza u jednu susjednu EU-članicu.

Dok s većinom drugih zemalja izvoz ima negativan predznak, Mađarska je u protekla četiri mjeseca izbila na poziciju petog najvažnijeg kupca hrvatskih proizvoda, iza Italije, Njemačke, Slovenije i BiH, preskočivši Austriju i još nekolicinu tradicionalno najviše rangiranih na izvoznoj ljestvici.

Usporede li se izvozne brojke o proizvodima koje se plasiralo na druga tržišta, jasno je da zasluga za izvozni skok u Mađarskoj ponajprije pripada izvozu sirove nafte, odnosno realizacija proteklih tjedana osporavanog memoranduma kojega su o transportu Inine nafte u Molove rafinerije potpisali čelni ljudi Ine i Janafa, uz supotpis ministra Tomislava Ćorića.

Dokument je zaključen još 2018., no realizacija je, što je vidljivo i iz službenih statističkih evidencija o vanjskotrgovinskim odnosima s Mađarskom, startala krajem prošle godine, a u prva četiri mjeseca ostvarena razina hrvatskog izvoza uvelike je premašila razine ostvarene u ranijim godinama.

Primjerice, 2010. je izvoz u Mađarsku na godišnjoj razini bio nešto ispod 200 mil. eura, a u prva ovogodišnja četiri mjeseca rezultat je gotovo 304 mil. eura izvezenih roba.

O skoku govori i usporedba s lanjska prva četiri mjeseca u kojima je u Mađarsku plasirano ukupno 161 mil. eura, 88,5 posto manje.

Daljnji doprinos ovog memoranduma na izvoznu statistiku s Mađarskom realno je očekivati i u narednom razdoblju, budući da je tijekom prošle godine proveden poslovni plan za 2019. kojim je bilo predviđen prestanak rada sisačke rafinerije, te prerada nafte u Molovim rafinerijama u Mađarskoj, gdje bi se, prema najavama, taj postupak trebao odvijati dok ne profunkcionira obnovljena Inina rafinerija u Rijeci, a koja bi potpuno u funkciji trebala biti 2023. godine.

Ono što je uz jačanje izvoza u Mađarsku obilježilo prva četiri mjeseca je preokret na prvoj izvoznoj poziciji hrvatske izvozne ljestvice. Italija već treći mjesec nije lider, već treći mjesec bilježi podbačaj, toliki da je Njemačka, i uz značajan pad izvoza u tu zemlju, preuzeo tu poziciju.

Kao prva i najviše pogođena europska zemlja pandemijom koronavirusa Italija je svoje granice zatvorila, a čime je naš izvoz zabilježio podbačaj od preko 26 posto. U četiri mjeseca izvezeno je iz hrvatskih tvrtki tek 523 milijuna eura vrijednih roba, što je oko 185 milijuna eura slabiji rezultat nego u istom lanjskom razdoblju.

S druge strane, u Njemačku je izvoz splasnuo za nešto manje od 12 posto, no i uz taj pad premašuje izvoz u Italiju za 96 milijuna eura.

Samo još Luksemburg u plusu

Izuzev Mađarske, samo je u još jednoj zemlji iz “društva” deset glavnih izvoznih tržišta zabilježen plus u prva četiri mjeseca, a to je Luksemburg. U nedostatku detalja može se pretpostaviti da je riječ o proknjiženju kupnje sada već legendarnog Uljanikovog nedovršenog jaružala koji je na dražbi u stečajnom postupku prodan svom izvornom naručitelju, tvrtki sa sjedištem u Luksemburgu.

Riječ je o skoku od više od 100 milijuna eura ostvarenom u veljači, a zahvaljujući kojem je izvoz u tu zemlju povećan s 5,6 milijuna eura na više od 121 milijun eura u prva četiri mjeseca.

U Sloveniju, koja je treće najvažnije tržište za hrvatske proizvođače, izvoz je oslabio za 11 posto, u BiH za 20 posto, dok Austrija nastavlja trend smanjenja koji traje i prije koronakrize, a u prva četiri mjeseca plasirano je 6,4 posto roba manje. Izvoz u Srbiju splasnuo je za gotovo 10 posto, a manje je izvezeno i u Francusku (8,7 posto), te u SAD (18 posto).

Zanimljivo je u statističkoj evidenciji primijetiti i koji su proizvodi uspijevali prodrijeti do kupaca izvan granica u uvjetima opće blokade zbog Covid-19. Iako se percipiralo da farmaceutska industrija bilježi uspon u proizvodnji i prodaji, izvozne statistike pokazuju da je izvan granica prodaja u prva četiri mjeseca bila manja za više od 11 posto.

Zastoj u prodaji započeo je još u siječnju, a povezuje se prvenstveno uz nedostatak supstancije, kao i preorijentaciju na proizvodnju potrebnih lijekova kojih manjka na tržištu. U prva četiri mjeseca farmaceutska proizvodnja izvezla je tako nešto manje od 305 milijuna eura.

Istodobno je, pak, uvoz tih proizvoda porastao za gotovo 25 posto. S druge strane, kemijski proizvodi, zbog potražnje za svim vrstama dezinficijensa, bilježi blagi porast (izvezeno je 284 milijuna eura).

Proizvodi od drva, kao i namještaj u pravilu uvijek među prvima trpe udare ekonomske krize, pa se to može iščitati i iz izvozne statistike – u četiri mjeseca je izvezeno drva u vrijednosti 231 milijuna eura (9 posto manje), odnosno 76 milijuna eura (11 posto manje).

Posebno dramatičan rezultat je u izvozu odjeće, koja ima 35 posto lošiju prodaju, kao i piće, dok prehrambeni proizvodi bilježe čak blagi rast. Izvezeno ih je u vrijednosti 356 milijuna eura, za 1,7% više nego lani.

Osim prehrambenih proizvoda, rast ima i izvoz papira, odnosno ambalaže, čiji je skok visok čak 9 posto, odnosno u četiri mjeseca proizvodnja je realizirala gotovo 98 milijuna eura posla. Rastao je i izvoz WC papira čije je prodaja u koronakirizi naglo porasla. A dok BAT razmišlja o odlasku iz Hrvatske, proizvodnja duhanskih proizvoda bilježi blagi porast (0,4%).

Najave ne ohrabruju

Za hrvatske izvoznike nisu ohrabrujuće najave o gospodarskom padu koji se očekuje u njezina dva glavna izvozna tržišta, njemačkom i talijanskom, te će svoje prilike morati tražiti i na drugim tržištima.

Najave da pozitivnih promjena još neće biti, zbog ovisnosti o uvozu sirovina, nazire se i iz podataka iz preliminarnih procjena za prvih pet mjeseci, prema kojima je i uvoz zabilježio drastičan pad, čak veći od uvoza.

Dok je izvoz pao za 10 posto, uvoz je bio manji za 15 posto. Uvezeno je 9,125 milijardi eura roba, za 1,65 milijardi manje nego u prvih pet mjeseci prošle godine.