Prije devet mjeseci predsjednik Emmanuel Macron zamolio je 150 Francuza, izabranih po načelu slučajnog uzorka, da izrade prijedloge za zaštitu klime. Prije nekoliko dana ta konvencija građana je predsjedniku prosjedila svoje želje: u 150 točaka se ubrajaju i zahtjevi za zabranu letova unutar zemlje, uvođenje kaucije na boce, kao i zahtjevi za porez na klimu za bogate i uvođenje ograničenja brzine vožnje na 110 kilometara na sat.

Macron je tijekom predstavljanja liste izjavio da je ograničenje brzine jedna od tri točke koje njegova vlada neće uzeti u obzir u političkoj debati koja je upravo počela.

Koliko je veliki ‘zeleni val’ koji je zahvatio Francusku, pokazuju i rezultati lokalnih izbora održanih prije tjedan dana. Tradicionalno prilično slaba francuska zelena stranka, službenog naziva Ekologija Europe – Zeleni (EELV) izašla je kao pobjednica izbora, dok je predsjednikova stranka Republika u pokretu doživjela debakl.

Zeleni bi mogli oživjeti ljevicu

Zeleni su pobijedili u Bordeauxu, Lyonu i Strasbourgu, a prestižno mjesto gradonačelnice Pariza obranila je Anne Hidalgo, istina socijalistkinja, ali koja je u predizbornoj kampanji imala potpuno ‘zelene’ teme.

Dan nakon izbora, Macron je obećao da će Francuska izdvojiti 15 milijardi eura za ubrzanje prelaska na zelenu ekonomiju.

Ekspert za Francusku Henrik Uterwedde ne pripisuje ovaj uspjeh samo zelenim temama, već i činjenici da se nakon Makronove pobjede 2017. stari stranački sustav potpuno urušio.

“Zeleni pobjednici su u stvari grupacije koje jako sliče na Macronov pokret iz 2016. Oni često nisu profesionalni političari, to su mahom ljudi koji dolaze iz civilnog društva ili iz pokreta za zaštitu čovjekovog okoliša”, rekao je. Lako je moguće da se pod vodstvom Zelenih ponovo pregrupira politička ljevica za koju se govorilo da je mrtva, kaže Uterwedde.

Zelenima su, međutim, dosad nedostajale karizmatične vodeće figure u Parizu.

U međuvremenu, Francuska je u petak dobila i novog premijera, a to je Jean Castex. Po tome koga će predložiti za ministra ekologije vidjet će se smjer Francuske u zaštiti okoliša. Ako nova vlada krene u dalje bolne promjene za zaštitu klime, postoji rizik od dubljih podjela u zemlji.

Macron izgubio kontakt

Naime, i pokret žutih prsluka se pojavio kao odgovor na povećanje ekoloških poreza. Ljudi s malim primanjima u ruralnim predjelima bili su prvi i najžešći protivnici dodatnih opterećenja, predbacivši vladi u Parizu da ignorira njihovu nevolju.

Uterwedde kaže: “predsjednik Macron je izgubio kontakt sa stvarnošću i s pravom mu se predbacuje autokratski stil vladanja. U Francuskoj odluke donosi predsjednik, pa se onda i bijes građana koncentriran na njega. Pojačano angažiranje za zaštitu klime samo bi još više produbilo ovaj problem.

„Kod nas u Njemačkoj stranke su razumjele da se ne treba angažirati jednostrano, samo na ekologiju ili na socijalna pitanja. Politika mora povezati te dvije stvari, no u Francuskoj se još nije dotle stiglo,” kaže Uterwedde. To se dobro vidi u Mercedesovoj filijali u Parizu.

Otkako je 1. siječnja 2020. vlada je žestoko povećala tzv. ekološki porez na automobile, na ionako skup model S klase plaća se dodatnih 20.000 eura. Međutim, nije to porez samo za bogate jer i za rusku Ladu također treba plati ekološku kaznu od 20.000 eura, a to je više od cijene samog vozila.