Na konferenciji Budućnost građevinskog sektora održana je i diskusija na temu budućnosti razvoja grada Zagreba kroz sinergiju struke i političke volje. Predsjednik Društva arhitekata Zagreba, Tihomil Matković, rekao je kako su kolege građevinari napravili dobar posao u prvom pregledu, no da taj proces nije dovoljan.

Iskoristiti priliku

“Država je shvatila da može pomoći kod konstruktivne sanacije, ali obnova je puno kompleksnija. Na jesen ćemo osvijestiti i potrebu požarnog pojačanja zbog opterećenja instalacija i niza potencijalnih požara i oštećenja. Struka se mora uključiti, no moramo osvijestiti i građane da će proces biti sveobuhvatan i nimalo jednostavan. Zapuštali smo ovo 100-tinjak godina”, istaknuo je Matković.

S njime se složio Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, koji smatra da se obnovi grada mora pristupiti protupotresno i protupožarno te energetski a da pritom statička obnova ne znači i cjelovitu obnovu.

“Nismo dovoljno ulagali u prostore, a svaka građevina ima rok trajanja”, kazao je Rovis. Osvrnuo se i na stalnu promjenu zakona i pravilnika u 20 godina koji reguliraju izgradnju, zbog čega se javio problem s objektima koji su izgrađeni bez propisane dokumentacije.

“Produžili smo rok za legalizaciju i danas smo opet u par tisuća nedozvoljenih rekonstrukcija objekata u Zagrebu. Najčešće nas pitaju – kada će ponovni krug legalizacije, a to nije dobra poruka”, upozorio je ravnatelj. Državni tajnik Željko Uhlir na to je komentirao kako bespravna gradnja nije kriva za štetu nad više od 25.000 zgrada, već da je riječ o pojedinačnim slučajevima.

“Nakon potresa 1880. nastavilo se graditi prema istim principima, do pojave suvremenih materijala i dopisa, a vidimo posljedice starih ciglenih zgrada. Cjelovita konstrukcijska obnova zahtijeva znatna sredstva, pojačanje konstrukcije, ali i suvremene materijale koji smanjuju troškove sanacije”, kazao je Uhlir.

Direktorica Greenike Snježana Turalija smatra kako ova situacija može biti dobra prilika za građevinski sektor. Naglasila je kako je važno da se poboljša energetska učinkovitost na zgradama jer je u ovom trenutku došlo do velikog projektiranja koje, smatra Turalija, možemo nazvati zelenom gradnjom.

Ugrađivanje domaćih proizvoda

“Ne možemo se opirati europskom novcu koji će ići prema zelenim tehnologijama i investicijama, a bez obzira na to što najprije moramo napraviti glavnu sanaciju kako bismo omogućili sigurnost ljudima”, poručila je Turalija.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze u HGK, naglasila je kako je sljedeći važan korak ugrađivanje hrvatskih proizvoda u obnovi, kao i važnost povezivanja struke na čemu su u HGK radili u suradnji sa stručnjacima.

Podsjetila je i na izmjenu Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koji će omogućiti da se neki radove dovrše dok se ne donese Zakon o obnovi.