S današnjim danom startaju nove mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojima se nadomještaju one zahvaljujući kojima je u protekla tri mjeseca amortiziran lockdown tijekom koronakrize, a već sutra, 1. srpnja, otključavaju se konačno i redovite mjere aktivne politike zapošljavanja, vrijedne 965 milijuna kuna koje su zbog pandemije bile potpuno obustavljene.

Omogućuje se uvođenje skraćenog radnog vremena zbog manjeg obima posla, ali ne kraćem od polovice mjesečnog fonda sati, a pokrivat će se do 2000 kn mjesečno neto po radniku, a poslodavac mora obračunati i isplatiti doprinose i na iznos potpore koju isplaćuje radniku.

Mjeru će koristiti poslodavci s više od 10 zaposlenih, ali samo za radnike koji su kod njega bili prije 31. svibnja, a neće ju moći koristiti oni koji imaju dugove prema radnicima, niti za radnike koji rade na daljinu. Mjera se koristi od 1. lipnja, a uz izuzetak tog mjeseca, a do kraja godine korisnici će se morati redovito javljati na javni poziv HZZ-a.

Ključni kriterij za dobivanje potpore bit će očekivani pad od 10% mjesečnog fonda radnih sati svih radnika prijavljenih na puno radno vrijeme. Trebat će dokazati povezanost utjecaja korone na poslovanje i očekivani pad mjesečnog fonda radnih sati, i to ostvarenim padom prometa od najmanje 20% u odnosu na isti lanjski mjesec.

Potporu će oni koji ju dobiju morati vratiti državi ako se utvrdi da su do 31. prosinca 2021. isplatili dobit bilo kojeg poreznog razdoblja, te ako vlastite dionice i udjele dodijele članovima uprava i direktorima ili im isplati bonus i nagrade.

Za poslodavce s manje od 10 zaposlenih predviđena je opcija korištenja mjere za očuvanje radnih mjesta zbog korone 2000 kuna neto. Neće ju moći dobiti iznajmljivači nekretnina, OPG-ovi, ni poduzetnici koji koriste druge mjere HZZ-a, izuzev potpore za samozapošljavanje.

Predviđeno je da se mjeru koristi za srpanj, a o eventualnom produljenju odlučivat će se na mjesečnoj razini.

Ponovno otključavanje HZZ-ovih mjera aktivne politike zapošljavanja ohrabrilo je najviše one koji “pucaju” na potpore za samozapošljavanje, koja je posljednjih godina postala najpopularnija iz cijelog paketa od sedam mjera. Prema HZZ-ovom planu predviđeno je za ovu godinu da tu mjeru koristi nešto manje od 5 tisuća osoba, a kako nam je potvrđeno, do sada je ugovor sklopljen sa 710 osoba koje su s burze otišli u vlastiti biznis uz financijsku pomoć države.

No, mnoge će iznenaditi i da su od sada na snazi i novi kriteriji za korištenje ove mjere, što je jučer najavio i ministar rada Josip Aladrović.

Naime, potporu će moći dobiti dvije skupine – prva kojoj je predviđen dosadašnji maksimalan iznos do 100 tisuća kuna ubuduće će moći dobiti oni koji pokrenu posao u djelatnosti rudarstva, prerađivačke industrije, opskrbe vodom i gospodarenjem otpadom, te sanacijom okoliša i građevinarstvom.

Drugoj skupini koja se odluči razvijati u sektoru trgovine, prijevoza, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, obrazovanja, zdravstvene zaštite, te administrativnih i uslužnih djelatnosti, namijenjen je niži iznos potpore, do 75 tisuća kuna.

Za razliku od dosadašnjih pravila, potporu ubuduće nikako ne mogu dobiti djelatnosti poljoprivrede, trgovine, financijske djelatnosti, poslovanja nekretninama, iznajmljivači, putničke agencije i djelatnosti koje su vezane isključivo uz turističku sezonu, kao niti za pokretanja posla u umjetnosti, zabavi i rekreaciji. U dosadašnjem modelu ovi limiti nisu bili određeni samom djelatnosti, nego stupnjem razvoja gradova na čijem se području korisnici nalaze.

Ujedno su ti kriteriji po djelatnostima primijenjeni i za slučaj da se više nezaposlenih udružuje u zadruge ili osnivaju zajedno trgovačko društvo ili pokreću obrt, a ovisno o sektoru i obliku udruživanja potpore mogu biti od 130 tisuća do 320 tisuća.

Promjene su uvedene i kod ocjenjivanja zahtjeva za potporu za samozapošljavanje, pa će se vrednovati i radno iskustvo u djelatnosti iz poslovnog plana, duljina prijave u evidenciju, prethodno poduzetničko iskustvo, popunjenost poslovnog plana, povezani poslovni subjekti, priložene ponude i predračuni uz troškovnik, a ocjenjivat će se s obzirom na lokalno tržište i konkurentnost, te suficitarnost projekta.

HZZ po novome neće isplaćivati potporu onom korisniku koji ima na privatnim računima ovrhu čiji iznos prelazi 20% tražene potpore.

Osim za samozapošljavanje, kod HZZ-a interes se iskazuje i za druge mjere za poticanje zapošljavanja, a od ukupno predviđenih 965 milijuna kuna, kako doznajemo, u HZZ-ovu proračunu ostalo je neiskorišteno ukupno 610 milijuna kuna.

Mjere koje se odnose na ublažavanje koronakrize, pa tako i nove mjere za skraćeno radno vrijeme i za očuvanje radnih mjesta kod mikropoduzetnika, osiguravaju se, pak, iz sredstava EU.

Na to je podsjetio jučer i premijer Andrej Plenković, kazavši kako je za hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a dogovoren instrument SURE, za cijelu Europu koncipiran upravo za očuvanje radnih mjesta, a da je Vlada donijela jamstvo od 95 milijuna eura, koje bi na temelju tog mehanizma trebalo omogućiti četiri puta više novca od iznosa iz SURE-a, iz čega bi se osiguralo i isplaćivanje naknade za mjeru skraćenog radnog vremena.