Baš u danu kada su objavljivani novi podaci o rekordnom broju zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj, vinarima je jučer stigla dobra vijest iz Vlade da je prihvaćen paket interventnih mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije na prodaju vina.

Riječ je o prenamjeni postojećeg višegodišnjeg nacionalnog programa pomoći sektoru vina, kojim će se za kriznu destilaciju vina izdvojiti 38,5 milijuna kuna, te za krizno skladištenje vina pet milijuna kuna.

Za prodano i isporučeno vino odobrenom destilateru predviđeno je pet kuna po litri vina i nadoknadu troškova transporta vina do destilatera zainteresiran je veliki broj proizvođača, a očekuje se da će nekoliko desetaka proizvođača aplicirati za tu mjeru.

Jedan od njih je Josip Pavić iz Erdutskih vinograda, koji je i predsjednik Udruženja vinarstva HGK. “To neće spasiti vinare, u uvjetima kada se procjenjuje da će potrošnja vina pasti za 50 posto zbog poremećaja uslijed koronakrize, no olakšat će situaciju”, kaže Pavić, dodajući kako i nema puno alternative jer dolazi nova berba, a skladišta su puna.

Slične mjere koriste i druge zemlje u Europi, koje uz kriznu destilaciju i skladištenje primjenjuju i treće rješenje, tzv. zelenu berbu u vinogradima, a koju u Hrvatskoj nismo razmatrali, no pojedini vinari, poput Vlade Krauthakera ju sami provode.

Zelena berba reže troškove

“To nam se čini kvalitetnim rješenjem, jer ćemo ranijom berbom smanjiti urod na 50% i imat ćemo manje grožđa, smanjit ćemo trošak proizvodnje, no podići kvalitetu vina”, kaže poznati vinar i dodaje da je teško procijeniti gubitke koje će donijeti ova godina. Dino Galić iz Kutjeva kaže kako će ta vinarija aplicirati za obje mjere, točnije Kutjevo za skladištenje oko 100 do 200 tisuća litara, da njihova Đakovačka vina između 200 i 300 tisuća prijavit će za kriznu destilaciju.

“Mi smo predlagali i da Vlada u ovim izvanrednim uvjetima pomogne vinarima i subvencioniranim otkupom, da se berbu grožđa kooperantima plaća do 90 umjesto sadašnjih 30 dana. Takvim mjerama očuvalo bi se tekuću likvidnost koja će brzo biti ugrožena”, kaže Galić, dodajući da ovaj paket neće spasiti proizvođače, no svaka je pomoć dobrodošla. Većina vinara plasira proizvode na domaćem tržištu, no zbog neizvjesne turističke sezone još “visi” plasman vina, a ni na stranim tržištima situacija nije ništa povoljnija.

Problem je, kako pojašnjava Krauthaker, u hiperprodukciji vina na globalnoj razini, a na svjetskoj vinskoj karti Hrvatska nije prepoznata. U ovom trenutku i jake vinarske zemlje poput Francuske osmišljavaju kako ublažiti gubitke ovog sektora.

Krauthaker kaže kako je rješenje i da se proizvođači počnu povezivati i zajednički nastupati promovirajući svoju regiju, kako bi dobili prepoznatljivost, a u to će morati više ulagati.

Većina vinara koristila je u uvjetima korona krize i mjere za očuvanje radnih mjesta, te nije otpuštala radnike, a osim ovog paketa mjera, ministrica poljoprivrede Marija Vučković jučer je najavila i moguće daljnje mjere za pomoć, no nije precizirala što bi to moglo biti.

Nema vremena za gubljenje

Budući da slijede parlamentarni izbori, vinarima je zapravo najvažnije da se što prije krene s realizacijom upravo usvojenih mjera. Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević jučer je uputio apel Ministarstvu poljoprivrede i poglavito Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, da krenu hitno s provedbom ovih mjera, kako bi potporu vinari mogli ostvariti što prije i u predviđenom obujmu.

Protiv teške’ papirologije

“Očekujemo žurnu objavu natječaja za provedbu mjera, kako zbog rokova ne bi doveli u pitanje realizaciju osiguranih sredstava, a posebno za mjeru kriznog skladištenja.

Članice Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore stoga traže brzu reakciju i jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja”, kaže Dragan Kovačević, upozoravajući da, ako se žurno ne pristupi provođenju natječaja, ne samo da će vinarije biti pune zaliha, nego bi i predviđeni fond za vinare mogao ostati neiskorišten.