Porast digitalne trgovine u Italiji uslijed pandemije koronavirusa koja je do sada odnijela 34.657 života rezultirao je značajnim smanjenjem sive ekonomije, rak-rane tamošnjeg gospodarstva.

Prema mišljenju glavnog savjetnika talijanske vlade za povratak gospodarstva u normalni režim, ovo je jedinstvena prilika da se sivoj ekonomiji zada značajan udarac.

Otežano skrivanje od poreznika

Vittorio Colao, nekadašnji izvršni direktor telekomunikacijske kompanije Vodafone, imenovan je za voditelja posebne radne skupine stručnjaka od kojih talijanska vlada očekuje plan reforme gospodarstva u sklopu postupnog obnavljanja ekonomskih aktivnosti.

Colao je kazao Financial Timesu da je epidemija bolesti COVID-19 prisilila mnoštvo malih kompanija da po prvi puta počnu koristiti digitalne sustave plaćanja i upravljanja zalihama. Taj rast digitalne trgovine i plaćanja zauzvrat je otežao skrivanje ekonomske aktivnosti od poreznika te povećao formalizaciju sive ekonomije koja po nekim procjenama vrijedi petinu BDP-a trećeg gospodarstva u eurozoni po veličini.

Podsjetimo, talijanski BDP dosegnuo je 2018. vrijednost od 2,1 bilijun dolara. „Sreća je u nesreći da je koronavirus u dva mjeseca omogućio Italiji postizanje iste razine napretka u usvajanju digitalnih tehnologija koliko bi joj trebalo u pet godina.

Socijalno distanciranje prisililo je mnoštvo malih tvrtki da odjednom postanu digitalne“, kaže Colao. Primjerice, velik broj talijanskih restorana prvi je put počeo koristiti digitalne sustave rezervacija, a jelovnike objavljivati na internetu.

To je nagnalo vlasnike restorana da zaposle ljude koji se znaju služiti digitalnim sustavima, a to stvara priliku povezivanja restorana i drugih kompanija u opskrbnom lancu. Ne samo da će se time smanjiti siva ekonomija već će i povećati inicijativu kod malih tvrtki da ulažu i zapošljavaju radnu snagu s više vještina“, smatra Colao.

Prelazak iz neformalne u formalnu ekonomsku sktivnost povećat će porezne prihode vlade u Rimu i pomoći u smanjivanju javnog duga, s udjelom od 135 posto BDP-a drugog najvećog u Europi, odmah nakon notorne Grčke.

„Ne možemo si priuštiti da protratimo ovu priliku. Čak i ako za samo 20 posto smanjite sivu ekonomiju vrijednu 100 milijardi eura, to je i dalje vrlo velik iznos novca“, ocjenjuje Colao. Italija ima jedan od najvećih udjela malih i srednjih kompanija u ukupnom gospodarstvu u cijeloj Europi. Međutim, dok na industrijskom sjeveru prevladavaju kompanije orijentirane izvozu, na jugu prevladavaju tvrtke okrenute domaćem tržištu i s niskom produktivnošću.

Plan sa stotinu preporuka

U radnoj skupini koju predvodi Colao sjede ekonomisti, poslodavci i predstavnici sindikata. Nakon 10-tjednog rada skupina je premijeru Giuseppeu Conteu predstavila plan sa stotinu preporuka u područjima od tržišta rada i turizma do reforme javne uprave.

Jedan od glavnih zaključaka studije jest da novac iz europskih fondova namijenjen saniranju posljedica krize izazvane koronavirusom treba biti utrošen na što je moguće dugoročnije investicije koje će potaknuti ekonomski rast u budućnosti. Colao smatra da će Italija zbog krize značajno povećati zaduženost.

„Trebali bi pretvoriti što je moguće više tog duga u investicije, u imovinu za budućnost, a ne samo u kratkoročne subvencije. Trebamo investirati u infrastrukturu i napraviti te investicije za buduće generacije, a ne samo kao trošak za porezne obveznike“, naglašava Colao.

Ulaganja u infrastrukturu i zelene tehnologije prioritet je i ostalih europskih država, kaže Colao. U tome bi Italija trebala slijediti iskustva u obnovi mosta Morandi koji se u kolovozu 2018. srušio u Genovi povukavši u smrt više od 40 ljudi.

Most je obnovljen u samo godinu dana i može poslužiti kao inspiracija za buduće ekonomske reforme. „Obnovili smo most brže nego što je bilo tko mogao očekivati i to pokazuje da možemo nešto brzo napraviti ako želimo. Prvi smo se našli u krizi, a sada možemo biti prvi koji će pokazati kako se iz nje izlazi. Ovoga puta Italija ne kasni i kreće se u pravom smjeru“, zaključio je Colao.