Poslodavci se nadaju brzom formiranju nove Vlade poslije parlamentarnih izbora, kako bi se reagiralo novim mjerama za očuvanje radnih mjesta, održavanje likvidnosti i poticanje potražnje u narednih šest do deset mjeseci.

Za obuzdavanje širenja nelikvidnosti neki, poput Fabrisa Peruška iz Fortenova Grupe, predlažu aktiviranje države na otkupljivanju potraživanja iz grana koje su najpogođenije, za što bi po njegovoj procjeni trebalo osigurati i poseban fond od 200 do 300 milijuna eura.

Takva razmišljanja uoči izbora predstavnici velikih kompanija i banaka iznijeli su jučer predstavnicima dvije glavne političke opcije HDZ-a i SDP-a Josipu Aladroviću i Josipu Tici na prvom od dva panela kojeg je ususret izborima organizirao HUP u suradnji s Večernjim listom. Mjere koja je za očuvanje radnih mjesta odmah po izbijanju pandemije koronavirusa donijela Vlada poslodavci očekuju da će se uz modifikacije nastaviti i nakon ljeta.

Najavljena mjera za skraćeno radno vrijeme prema riječima Aladrovića trebala bi ovaj ili idući tjedan biti regulirana kroz odluku, no Željko Kukurin iz Valamara predlaže da se razmotri i nastavak mjere i davanja naknade za očuvanje radnih mjesta, jer nakon što završi tanka i kratka ovogodišnja turistička sezona biti će teško zadržati zaposlene do iduće. Poslodavci iz tog sektora napravili su prijedlog, koji je kaže modifikacija skraćenog radnog vremena, koja bi išla za tim da se osigura naknada za čekanje na posao, o kojem se nada pregovarati s novom vladom.

Ono što je investirano u održavanje likvidnosti i radnih mjesta tijekom koronakrize Peruško smatra da nakon izbora treba biti pokriveno racionalizacijom troškova države.

Smanjenje lokalne uprave smanjila bi se cijena rada, prihodi bi bili veći, a time bi se uklonio i važan aspekt koji sada Hrvatsku čini neatraktivnom za regionalne centre multinacionalki. S tim se složio i predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, koji je istaknuo kako je moratorij na kredite za turizam u Hrvatskoj najduži u Europi, a naveo je i da za očuvanje likvidnosti tvrtke više koriste moratorije za postojeće obveze, te ne koriste nove linije koju za tu namjenu banka nudi.

Iznio je i najnoviji podatak za prvih pet mjeseci u kojemu su krediti za turizam polučili velik interes kod poduzetnika, jer je odobreno 8,5% više kredita nego lani, s tim da uglavnom nije riječ o kreditima za investicije, već za obrtna sredstva. I u ovim uvjetima, tvrdi Kukurin, ulagača u turizam ima, a potrebno je osigurati povoljno okruženje.

Tema većih plaća na “pladnju” je i u ovoj predizbornoj kampanji, no Nada Zver iz Ivančice upozorava kako takva obećanja političara pojedine industrije u kojima je udjel troška radne snage visok može dovesti u nezgodnu situaciju.

Potreban je, kaže Zver, selektivan pristup, jer dizanje minimalne plaće u uvjetima smanjene potražnje na tržištu predstavljao bi za neke djelatnosti dodatan teret poslodavcu i rezultirao otkazima. Ona ukazuje i da položaj poslodavaca koji su izvozno orjentirani ovisi i o odlukama drugih vlada, ilustrirajući to primjerom Njemačke gdje je vlada proglasila recesiju, a građani već reagirali smanjenjem potrošnje.

Josip Tica ističe kako u Hrvatskoj već prolazimo kroz tipičnu recesiju, te upravo stoga drži nužnim poguravanje potrošnje, a čemu bi po njemu pridonijelo i dizanje minimalnih plaća. Ono oko čega se svi slažu jest da je korona ubrzala digitalizaciju, te da taj pozitivan trend treba održavati i nakon izbora.