Španjolski turistički djelatnici dočekali su na nož plan pomoći koji im je namijenila vlada, ocijenivši ga beznačajnim u odnosu na udjel koji turizam zauzima u tamošnjem gospodarstvu.

Razlog zašto je vlada izašla s tako skromnim paketom je relativno jednostavan – nedostatak novca u proračunu i ograničene mogućnosti zaduživanja. Unatoč postupnom otvaranju granica za turističke dolaske, procjene govore da će španjolski turizam ove godine izgubiti 80 milijardi eura prihoda, piše Financial Times.

Plan dočekan sa zaprepaštenjem

No, vlada premijera Pedra Sáncheza ovoga je mjeseca predstavila paket pomoći tom sektoru od svega 4,2 milijarde eura – tek 3 posto od 150 milijardi eura koliko je turistička industrija lani generirala. Strukovne udruge sa zaprepaštenjem su dočekale vladinu objavu koliko proračunskog novca namjerava uložiti u spas industrije koja sudjeluje s 12 posto u BDP-u i zaslužna je za 13 posto svih radnih mjesta u zemlji.

Hostelería de España, udruga koja okuplja 270.000 ugostiteljskih objekata, odbacila je vladin paket ocijenivši ga „beznačajnim“ i podsjetila da je Francuska za spas turizma namijenila 18 milijardi eura. Vlada pak uzvraća kako te usporedbe nisu primjenjive u španjolskom slučaju s obzirom na ograničena sredstva u proračunu.

Valja podsjetiti kako vlada u Madridu općenito nije bila široke ruke u poticanju gospodarstva da izađe iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, iako je svjetonazorski među najljevijima u Europskoj uniji, a Španjolska je jedna od najpogođenijih država. Primjerice, za izvozno orijentirani sektor proizvodnje automobila – koji sudjeluje s 10 posto u BDP-u, a prodaja mu je u travnju praktički zaustavljena – država je u iduće dvije godine namijenila 3,7 milijardi eura.

Za usporedbu, susjedna Francuska svojim će proizvođačima automobila pomoći sa 8 milijardi eura. Osim toga, program subvencioniranja plaća koji 2 milijuna radnika spašava od otkaza istječe idući tjedan. Hoće li biti produžen još nije poznato jer vlada ne želi udovoljiti svim zahtjevima poslodavaca i sindikata. Analiza briselskog think-tanka Bruegel pokazala je da je Španjolska za program pomoći gospodarstvu ukupno namijenila manje od 4 posto BDP-a. S druge strane, Njemačka je uložila 13 posto BDP-a.

Ekonomske posljedice pandemije u Španjolskoj će biti vrlo duboke. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) u lipanjskom je izvješću procjenila da bi španjolsko gospodarstvo ove godine moglo pasti i do 14 posto, više nego bilo koja druga članica.

K tome, stopa nezaposlenosti skočit će do 25 posto i ostati iznad 20 posto sve do kraja iduće godine. Ove tmurne ekonomske prognoze samo će dodatno pogoršati stanje javnih financija. „Naš proračun strukturno je bio u neravnoteži i prije krize, a sada će te neravnoteže postati još gore“, ističe Cristina Herrero, šefica agencije za fiskalnu održivost AIReF.

Prije krize Španjolska je imala strukturni deficit od 3 posto BDP-a, a smanjivala je zaduženost isključivo zahvaljujući činjenici da su kamate bile niže od ekonomskog rasta, pojašnjava Herrero. „Održive javne financije jamac su budućeg rasta i zadržavanja države blagostanja“, smatra Herrero.

Stezanje remena sve do 2040.

U izvješću koje je prošlog tjedna predstavila parlamentu, Cristina Herrero je navela da će proračunski deficit ove godine iznositi između 11,1 i 13,9 posto BDP-a, dok bi u 2021. manjak mogao iznositi između 7,7 i 9,7 posto, ovisno o dubini i trajanju pandemije.

Osim toga, javni dug skočit će s 95 posto BDP-a na približno 120 posto u ovoj godini. Iduće godine trebao bi porasti još nekoliko postotnih bodova. Simulacije AIReF-a pokazuju da će vlada trebati uravnotežiti proračun do 2030. samo kako bi zadržala javni dug na razinama prognoziranima za iduću godinu. Da bi se vratila na razinu iz prošle godine, stezanje proračunskog remena morat će potrajati do 2040. godine.

Ovakvi problemi nisu svojstveni samo Španjolskoj. I Italija, Portugal i Grčka suočavaju se s mogućom fiskalnom krizom zbog mnogo ranjivije proračunske situacije, daleko višeg javnog duga i više stope nezaposlenosti, naglašava Zsolt Darvas, analitičar Bruegela.