Koliki je međunarodni značaj Ujedinjenog Kraljevstva nakon izlaska iz Europske unije pokazuje i vijest o najkraćim trgovinskim pregovorima u povijesti koje će ta država voditi s Japanom.

Kako prenose britanski mediji, nakon što su 9. lipnja započeli pregovori o prvom trgovinskom sporazumu koji će London sklopiti nakon Brexita, u utorak je vlada u Tokiju dala rok od svega šest tjedana za dovršetak pregovora.

Trgovina 8 posto viša

Rok je toliko kratak da će obje strane strane morati „ograničiti svoje ambicije“, kako je izjavio glavni japanski pregovarač Hiroshi Matsuura. Taj je komentar značajno istopio britanska nadanja da će trgovinski sporazum – prvi koji Otok sklapa nakon više od 40 godina – dovesti do značajne liberalizacije trgovine s trećim svjetskim gospodarstvom po veličini.

Podsjetimo, vlada Borisa Johnsona postavila je sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Japanom kao jedan od prioriteta nakon izlaska iz Europske unije. Bilateralna trgovina između Japana i Ujedinjenog Kraljevstva 2018. vrijedila je 29,5 milijardi funti i bila je 8 posto viša nego godinu ranije. Procjenjuje se da u Britaniji posluje gotovo 1000 japanskih kompanija koje zapošljavaju preko 150.000 radnika.

U pravilu pregovori o sveobuhvatnim trgovinskim sporazumima između velikih svjetskih gospodarstava traju po nekoliko godina. Međutim, japanska strana tvrdi kako nema šanse da sporazum s Britanijom bude ratificiran do kraja godine ako ne bude dogovoren do kraja srpnja.

„Da bi izbjegli siječanjsku pauzu, moramo poslati sporazum u parlamentarnu proceduru tijekom jesenskog zasjedanja“, pojasnio je Matsuura Financial Timesu. Sklapanje sporazuma s Japanom jedan je od glavnih prioriteta za britansku tajnicu za trgovinu Liz Truss koja je početak pregovora ocijenila „povijesnim trenutkom“ za obje države.

Prilikom otvaranja pregovora London se nadao da će većinom preslikati odredbe koje je Japan usuglasio u trgovinskom sporazumu s Europskom unijom. Međutim, Japan je najavio da želi izbjeći „copy/paste“ pristup s obzirom da je Europska unija daleko veće tržište od Ujedinjenog Kraljevstva i stoga može dogovoriti bolje uvjete nego s Bruxellesom.

Obje strane su usuglasile da će temelj dogovora biti sporazum EU-a i Japana, na snazi od prošle godine. No, britanska strana namjerava ostvariti još nekoliko ciljeva, prvenstveno „snižavanje ili ukidanje“ japanskih carina na britansku robu i poljoprivredne proizvode te otvaranje japanskog tržišta britanskom uslužnom sektoru.

Liz Truss je prošlog mjeseca izjavila kako se nada da će britansko-japanski sporazum napraviti korak dalje nego onaj između EU-a i Japana.

Najosjetljivije područje

Međutim, s obzirom da je glavni japanski pregovarač naglasio da će biti malo vremena za pregovore o carinama i kvotama, izvjesno je da Velika Britanija neće uspjeti dogovoriti bilo kakve značajne povlastice pri izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Podsjetimo, poljoprivreda je bila jedno od najosjetljivijih područja u pregovorima Europske unije i Japana. Umjesto toga, analitičari smatraju da će se fokus britanskih pregovarača vjerojatno preseliti na pravila o porijeklu proizvoda koja bi britanskim izvoznicima dopustila nastavak izvoza robe koja sadrži europske dijelove.

S obzirom da je uglavnom uredio svoje trgovinske odnose, Japan se može u potpunosti fokusirati na pregovore s Britanijom. Hiroshi Matsuura tvrdi da se razgovori vode svakodnevno, „zahvaljujući“ pandemiji koronavirusa koja je rezultirala većom primjenom videokonferencija.