Servis za internetska plaćanja Wirecard koja je još donedavno slovio za ponos njemačkog tehnološkog sektora sada je pred propašću nakon optužbi da je „zamračio“ 1,9 milijarde eura imovine.

No, kompanija uzvraća da je ona ustvari žrtva prijevare. Skandal koji od kraja prošlog tjedna potresa Njemačku prouzročio je otvaranje istrage tužiteljstva i tamošnjeg financijskog regulatora BaFina te prijetnje dioničara da će tužiti poslovodstvo nakon što se vrijednost dionica u tri dana stropoštala za gotovo 90 posto.

Institucije nisu reagirale

Kompanija je jučer priopćila kako je utvrdila da računi u dvjema azijskim bankama na kojima je bilo pohranjeno 1,9 milijardi eura „ne postoje“. Radi se o novcu koji je bio namijenjen za namirenje transakcija od TPA partnera (Third Party Acquiring).

TPA partneri obavljaju platne transakcije u državama gdje Wirecard nema licencu, a nalaze se u središtu optužbi „zviždača“ unutar kompanije, o čemu je prvi izvijestio Financial Times još u listopadu prošle godine. Taj je list u idućih godinu i pol sumnjivom poslovanju Wirecarda posvetio seriju tekstova, no njemačke institucije nisu reagirale. Inače, priča o Wirecardu počinje 1999. osnutkom u predgrađu Münchena.

Kako piše Bloomberg, isprva se kompanija fokusirala na plaćanja u internetskom kockanju i pornografiji. No, s vremenom je dobila daleko uglednije klijente, poput nogometnog diva FC Bayerna, švedskog trgovca namještajem Ikea i francuskog mobilnog operatera Orange.

Wirecard je 2016. krenuo u prodor na američko tržište preuzimanjem poslovanja s pretplatnim karticama banke Citibank, no vrijednost transakcije nikada nije otkrivena.

U to je vrijeme kompanija u Njemačkoj slavljena kao primjer da i u najvećoj europskoj ekonomiji mogu nastati globalno relevantne tehnološke kompanije, a ne samo u američkoj Silicijskoj dolini.

Kruna uspjeha dogodila se 2018. kada su dionice kompanije uvrštene u njemački burzovni indeks DAX koji čine dionice 30 najboljih njemačkih kompanija. Dokaz da je u svijetu njemačkih financija došlo novo doba bila je činjenica da je Wirecard iz DAX-a izgurao Commerzbank, financijsku instituciju s tradicijom od gotovo 150 godina.

Bajka se počela rasplinjavati krajem prošle godine kada je FT počeo pisati da kompanija napuhava podatke o prodaji i dobiti te dovodi u zabludu revizora svojih poslovnih izvješća, uglednu kuću Ernst & Young (EY).

Wirecard je odbacio optužbe, odgodio objavu financijskog izvješća za prošlu godinu te angažirao revizorsku tvrtku KPMG da još jednom provjeri točnost objavljenih podataka. KPMG je svoje izvješće objavio u travnju u kojem tvrdi kako ne može sa sigurnošću reći da neregularnosti nije bilo.

Najozbiljniji nalaz KPMG-a odnosio se na razdoblje od 2016. do 2018. u kojem revizori nisu mogli utvrditi postojanje milijardu eura koje je Wirecard uprihodio od tri TPA partnera.

KPMG-ovo izvješće privuklo je pažnju BaFina, donedavno blagonaklonog prema Wirecardu. Naime, nakon objave tekstova u FT-u cijena Wirecardove dionice počela je kliziti, pa se dio investitora počeo kladiti na daljnji pad.

No, njemački financijski regulator privremeno je zabranio kratku prodaju Wirecardovih dionica što je bilo prvi put da BaFin blokira zaradu na padu dionica pojedinačne kompanije. U odgovoru Bloombergu na upit kako pojašnjava ovaj presedan, glasnogovornica BaFina je poručila kako je regulator štitio povjerenje u cijelo tržište, a ne u pojedinačnu kompaniju.

Eskalacija skandala

No, 5. lipnja, na zahtjev BaFina, istražitelji su pretražili urede kompanije. Skandal je eskalirao krajem prošlog tjedna kada je kompanija po četvrti put odgodila objavu financijskog izvješća za 2019. godinu. Tada je EY objavio kako ne može potvrditi postojanje 1,9 milijardi eura u bilanci, što je četvrtina Wirecardove imovine.

Pritisnut uza zid, izvršni direktor Markus Braun u petak je dao ostavku što je dodatno potaknulo paničan bijeg investitora. Još prošle srijede Wirecardova dionica vrijedila je 104,50 eura, a u ponedjeljak nakon podneva njome se trgovalo po 16 eura. Samo jučer dionica je tonula dodatnih 35 posto.

Osim vlasnika dionica, ni ulagači u Wirecardove obveznice više ne vjeruju da će spasiti svoju investiciju – u petak je ta obveznica nudila istovjetni prinos kao i obveznica bankrotirane američke rent-a-car kompanije Hertz.

Afera Wirecard novi je golemi udarac za korporativnu Njemačku načetu „dizelskom aferom“ koja je 2015. potresla Volkswagen te neregularnostima koje su Deutsche Bank već stajale nekoliko stotina milijuna dolara kazni. Nijemci nisu skloni euforiji kao Amerikanci, ali kada je Wirecard ušao u DAX, u zemlji se osjetilo veliko zadovoljstvo što i Njemačka može proizvesti uspješne tehnološke divove, kaže za Bloomberg Hans-Peter Burghof, profesor financija na sveučilištu Hohenheim u Stuttgartu.

„Ovo čemu sada svjedočimo jednostavno je odvratno“, kaže Burghof. „Ovo je sramotno za Njemačku. Banke, revizori i regulatori nisu postavljali Wirecardu prava pitanja“, dodaje Burgof.

Tim Albrecht, fond menadžer u tvrtki za upravljanje imovinom Deutsche Vbank DWS ističe kako je mnoštvo sudionika odgovorno za aferu Wirecard. „Sve počinje s institucionalnim propustima i ide sve do banaka koje su slale pozitivne signale o Wirecardovu poslovanju kroz svoje analize“, smatra Albrecht.