Ako ruska središnja banka sutra na sjednici odluči sniziti ključnu kamatnu stopu prema očekivanjima analitičara, novac u toj državi postat će najjeftiniji od raspada Sovjetskog Saveza. Međutim, tamošnji ekonomisti upozoravaju kako to neće riješiti strukturne probleme ruskog gospodarstva.

Guvernerka Banke Rusije Elvira Nabiulina izjavila je prošlog tjedna kako niža inflacija od očekivanja u prvih pet mjeseci ove godine oslobađa prostor središnjoj banci za daljnje snižavanje kamatnih stopa, kako bi potaknula gospodarstvo nagriženo pandemijom koronavirusa.

Dno dosegnuto u travnju
Ekonomski analitičari očekuju da bi središnja banka mogla sutra sniziti kamatnu stopu i za 50 baznih bodova, čime bi pala na 5 posto. Podsjetimo, za 50 baznih bodova Banka Rusije snizila je kamatnu stopu u travnju.

Ako se obistine ova predviđanja, to će biti najniža stopa od raspada SSSR-a. Međutim, dio analitičara smatra kako ne bi bilo iznenađujuće vidjeti snižavanje i za 100 baznih bodova, prenosi CNBC. Ekonomska aktivnost u Rusiji dosegla je dno u travnju, a tijekom svibnja i lipnja počela je oživljavati.

To će potaknuti inflatorne pritiske, ocjenjuje Matthias Karabaczek, analitičar za Europu u Economist Intelligence Unit. Karabaczek smatra kako se Banka Rusije neće odlučiti za monetarnu politiku negativnih kamatnih stopa, što sugerira da bi maksimalno rezanje kamatne stope u drugom polugodištu moglo iznositi 150 baznih bodova, na 4 posto.

“Kretanje inflacije u trećem tromjesečju također će biti ključno s obzirom da će većina restrikcija gospodarstvu do tada biti ukinuto, a mi i dalje očekujemo da stopa inflacije ove godine blago nadmaši projekcije Banke Rusije od 4 posto”, ističe Karabaczek.

Snižavanje kamatne stope u petak za analitičare je praktički gotova stvar, no dio ekonomista skeptično gleda na tezu da niži troškovi financiranja mogu pomoći ruskom gospodarstvu u kojem poduzeća ionako zaziru od kredita i investicija zbog niza strukturnih problema. Vladimir Tihomirov, glavni ekonomist financijske tvrtke BCS Group izjavio je CNBC-u kako manjak potražnje za novim kreditima za investicije znači da je rusko gospodarstvo usporilo i prije izbijanja pandemije.

Potvrda trenda
To posebno vrijedi za izvozne sektore koji tvore značajan udjel ruskog BDP-a. “Najbolja potvrda tog trenda jest činjenica da je mnoštvo ruskih kompanija značajno povećalo isplate dividendi umjesto da zadrže dobit za širenje poslovanja”, pojasnio je Tihomirov.

Ekonomisti upozoravaju da i velika svjetska gospodarstva, poput Japana i eurozone, svjedoče ekonomskoj stagnaciji unatoč iznimno niskim kamatnim stopama. Nedostatak kapitala, smanjenje radne snage, ovisnost o sektorima eksploatacije nafte i plina, slabost institucija i nizak rast produktivnosti i dalje će nagrizati ekonomsku aktivnost u Rusiji, naglašava Matthias Karabaczek.

Krajem 2014. Banka Rusije je prebacila fokus monetarne politike sa stabilnosti tečaja na ciljanje stope inflacije, pa su kamatne stope dobile na važnosti. Međutim, Karabaczek upozorava kako je više od dvije trećine plasiranih kredita ruskih banaka s fiksnom kamatnom stopom, što ograničava prijenos efekata snižavanja kamata središnje banke.

On smatra kako postoje druge mjere koje bi pružile bolju podršku. To je odgoda otplate kredita za mala i srednja poduzeća, krediti uz 0 posto kamate za najteže pogođene sektore i više jeftinih kredita ostalim ključnim kompanijama.