Nakon što je pandemija zaustavila promet, a potres u Zagrebu izmijenio odnose snaga, na tržište stambenih nekretnina itekako će utjecati i očekivana slabija turistička sezona.

Ako sezona podbaci, Zagreb će izgubiti kupce iz Dalmacije koji su zaradili u sezoni, a na Jadranu će se krajem ljeta na prodaji naći jako puno nekretnina za odmor, jer vlasnici neće imati čime otplaćivati kredite.

U Zagrebu se pak može očekivati pad cijena starogradnje, pogotovo u centru, ali i rast cijena novogradnje koja je otpornija na potres. Dugoročno međutim, tržište nekretnina ovu krizu trebalo bi podnijeti mnogo bolje nego onu pred deset godina, jer sektor stoji na puno zdravijim temeljima nego 2008. godine.

Zaključili su to na okruglom stolu Colliersa vodeći akteri na hrvatskom tržištu nekretnina, u pokušaju da predvide kako bi kombinacija koronakrize i potresa mogla utjecati na tržište.

Pad između 60 i 90 posto
“Teška je situacija i pretpostavka je da će biti još teža. Nijedna agencija nema manji pad prometa od 60 posto, a većina je između 60 i 90 posto. Imamo jako puno upita, no ponuda i potražnja se ne poklapaju, jer trenutno je situacija takva da se prodavatelji prave da se nije ništa dogodilo i ne žele snižavati cijene, a kupci misle da mogu dobiti upola cijene i čekaju priliku. Bit će dinamike, ali će biti vrlo usporena, i jako dugo će trebati da dođemo do dinamike od prije pandemije, kazao je Dubravko Ranilović, direktor agencije Kaštel Nekretnine te predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu u ožujku i travnju bila je oko 2135 eura, te još nije zabilježen pad traženih cijena. No, Colliersova analiza tržišta pokazuje da je Hrvatska u ovu krizu ušla s ujednačenom ponudom I potražnjom, pogotovo u novogradnji.

Skuplja gradnja
Robert Pokrovac, član uprave Erste nekretnina, podsjeća da je prošla kriza s nekretninskim problemom bila puno složenija.

“U krizu 2008. smo ušli s ogromnim zalihama neprodanih novoizgrađenih stanova, što smo sustavno krenuli rješavati tek 2012. da bi krajem 2015. napravili platformu za novi ciklus. Krenuli su kvalitetni projekti, i koronakriza nas je ulovila na vrhuncu tog ciklusa. Naš građevinski sektor je danas na puno zdravijim temeljima nego 2008., nemamo projekata u novogradnji koji su u problemu, grade se novi projekti, grade i manji investitori”, istaknuo je Pokrovac.

Tvrtka Alfa Stan, vodeći developer luksuznih stanova tako zastoj u dinamici na tržištu ni ne osjeti. “Nismo reducirali projekte ni planove. Prije korone na jednoj lokaciji od 70 stanova imali smo 551 predbilježbu, a sad ih je 736, i rijetko tko odustaje. To je zato što smo stvorili solidan imidž jer idemo na visoku kvalitetu,”, pojasnio je Mate Mustapić, osnivač tvrtke Alfa stan. Mustapić doduše otrkiva da rastu troškovi gradnje.

“Od ukupnih troškova gradnje, 25 posto ide na PDV, oko 25 posto na zemljište na boljoj lokaciji, i to je već 50 posto. U ostatak morate ugurati vaše troškove, financiranje, projektiranje, komunalni vodni doprinos, priključke i cijenu građenja”, pojašnjava. To znači da developeri ne mogu targetirati niže cijene uz takve troškove, iako na tržištu upravo nedostaje segment povoljnijih stanova. Zbog toga je važna stambena politika koja nikako da zaživi, složili su se sudionici rasprave.