Ministar zdravstva Vili Beroš gostovao je večeras u emisiji 1na1 na HRT-u.

Beroš je 31. siječnja u Hrvatskom saboru imenovan ministrom zdravstva, a vrlo brzo nakon toga, već 2. veljače, Hrvatska se suočila s koronavirusom.

“Bio sam iznimno zabrinut, osjećao sam enormnu odgovornost za zdravlje hrvatske nacije. Scene koje su dolazile iz Kine i Italije bile su nevjerojatne. Nismo mogli vjerovati što se događa i pokazatelji broja oboljelih i nedostatak respiratora tjerali su nas na krajnji oprez. Moja dominantna uloga u svemu tome bila je da ništa nismo prepustili slučaju. Oprez i osjećaj odgovornosti tjerao nas je da budemo promišljeni. Animirali smo struku, ljude koji su imali odgovore”, kazao je.

Istaknuo je i da su se nastojali što više informirati i učiti na iskustvima drugih.

STUDIJA

Jedna aktivnost mogla bi spriječiti drugi val COVID-19

“Nismo prikrivali istinu, već smo naglašavali da moramo biti oprezni, da vjerujemo u struku i da oni imaju odgovore na mnoga pitanja. S aspekta struke nisam bio taj koji je promišljao mjere, već taj koji je gurao struku da bude aktivnija”, rekao je.

Govoreći o strategiji obrane kazao je da je ona bila razrađena u pet faza. Promatrajući zbivanja u Kini i Italiji kaže da se dolazilo do faza kako spriječiti dolazak virusa na hrvatsko tlo. Kazao je kako se napravila planska raspodjela koronavirusa.

Kazao je kako se strategija Stožera mijenjala, da su prvo planirali u svakoj bolnici oformiti odjel za koronu, no da su onda na primjeru iz Italije shvatili da tako koronavirus ulazi u sve zdravstvene ustanove te su promijenili strategiju.

“Kad je virus došao, nastojali smo ograničiti pojedinačne slučajeve bez slobodnog širenja među građanstvom. Treća faza, kad je došlo do slobodne transmisije, bila je uvođenje mjera koje su djelovale na migracije građana jer se tako najbolje može djelovati”, kazao je.

Istaknuo je da su postojale još dvije faze, do kojih, na sreću, nije došlo.

“Još danas se uhvatim u razmišljanjima jer su mene zbog odgovornosti koju sam preuzeo opterećivale slike iz Bergama u Italiji i New Yorka, gdje su na otoku ljude pokapali u bezimenim ljesovima. Toga sam se užasno bojao. Zato me čude reakcije ljudi koji kažu da su naše mjere bile neprimjerene i da nisu bile promišljene. Mi smo doista bili u funkciji spašavanja hrvatskih građana. To se nije događalo na nekom drugom planetu, već u našem neposrednom susjedstvu”, rekao je te naglasio da je sve bilo transparentno i da niti jedan broj nije bio krivo objavljen.

“Vjerujte, nijedan jedini broj nije bio krivo objavljen. Mi smo imali interne svađe prije presice u 2, ponekad su kasnili izvještaji pa smo kasnili s brojanjem, ali sve je bilo tako transparentno i egzaktno. Od početka smo postavili taj standard. Nema nijednog elementa koji smo mi znali a da ga nismo iskomunicirali s pučanstvom. Ljudi su prepoznali i tu stručnost i taj marljiv rad i iskrenost. Tu se rodilo to povjerenje”, rekao je Beroš.

BOŽINOVIĆ TVRDI

‘Sve više zemalja preslikava hrvatski model borbe protiv koronavirusa’

Dodao je da ga je osobno sve pogađalo i da je mnoge slučajeve evaluirao i pitao se jesu li mogli drugačije.

“Na početku te ugroze se osjetila jedna homogenost u narodu, je li to bio strah ili nešto drugo, ja sam tada mislio da ćemo mi iz te krize izvući neke pouke i da ćemo postati bolji kao ljudi, kao narod. Ali čim je bilo vidljivo da epidemija neće krenuti tim lošim tijekom u Hrvatskoj, javili su se prvi kritičari koji su postavljali sumnju u naše mjere. Uvažam kritike, ako je konstruktivna i nije u politikantske svrhe, primalo me se to i evaluirao sam jesmo li mogli nešto drugačije. Ali nije bila politika, nego struka suportirana od politike određivala te mjere, a pogotovo uzimajući u obzir naše rezultate, ja sam bio miran. Ali u početku se nisam dobro nosio s kritikama, postavljao sam si pitanja je li se nešto moglo drugačije. No to je bio specifičan trenutak, uvijek se kaže da je lako biti general poslije bitke”, rekao je Beroš.

Ministar Beroš rekao je i da su u Hrvatskoj stručnjaci sjajni.

“Sve se razvija, pa tako i medicina. Dominiraju kronične nezarazne bolesti tipa kardiovaskularne, tumorske, a infektološke nisu aktualne kao što su nekad bile. No imamo odgovore na sva stručna pitanja i naši infektolozi su napravili sjajan posao”, rekao je.

Istaknuo je i da je od početka ugroze puno razgovarao s profesorom Josipom Carom, koji trenutačno živi u Singapuru.

Beroš je oštro protiv švedskog pristupa

“Singapur je zanimljiv jer se oni od 2013. godine spremaju na ovakvu moguću ugrozu te su razvili strategiju u borbi protiv mogućih epidemija. Profesoru Caru najviše dugujem jer mi je najviše pomogao svojim savjetima i promišljanju u shvaćanju te problematike. Singapur ima razrađen sustav za obranu od epidemije, a mi smo ga modificirali i prilagodili našim uvjetima”, rekao je Beroš te istaknuo da se oko jedne stvari ne slažu.

Komentirao je i švedski pristup koronavirusu te ustvrdio kako on nikada ne bi posegnuo za njime.

“Nikad se ne bih zalagao za švedski koncept. Bilo je govora, ne znam je li to potpuna istina, da se starije ljude tamo ne bi slalo na intenzivno liječenje. Moramo se boriti za svaki život, bez obzira na dob i spol”, kazao je Beroš.

javni poziv

Stižu poticaji za kupnju kondenzacijskih bojlera: Evo kako se prijaviti

Drugi val

“Profesor Car tvrdi da se očekuje drugi val i da je vrlo realno da virus bude prisutan godinu ili dvije. Ja mislim da će virus, kao i njegovi prethodnici SARS i MERS, napraviti svoje i otići u povijest. Realno je moguće da dođe do drugog vala i pitanje je hoće li doći potpuno isti virus ili mutirani. Ako mutira, on može biti opasniji, ali isto tako i manje opasniji. Trebamo biti oprezni i promišljeni, ali ne bih rekao da očekujemo veću ugrozu”, kazao je Beroš. Dodao je “da smo postali malo prekomotni te da bi ipak, dokle god virus cirkulira planetom i nalazi se u zemljama u okruženju, trebali biti oprezniji i držati se mjera.”

Opovrgnuo je da su se u Stožer suradnici birali po stranačkom kriteriju.

“Priča o političkoj pozadini je promašena i ne drži vodu”, rekao je. “Formacijski krizni stožer sastoji se od ljudi koji su u kriznom stožeru već dulje vrijeme i kad smo ga oformili priključili su se ljudi koji su bili najrelevantniji u stručnom smislu. Nismo znali tko je iz koje stranke i kakvog je opredjeljenja”, kazao je.