Održiva praksa u lancima nabave i financiranja pomaže čuvanju resursa

Autor: Ana Blašković , 07. lipanj 2020. u 22:00
Dalibor Hatić/DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL

Iz HGK ističu da je gubitak bioraznolikosti jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu u narednom desetljeću.

Povodom Svjetskog dana okoliša u petak je Hrvatska gospodarska komora poručila da je zaštita bioraznolikosti nužna za globalni ekosustav, ali i gospodarstvo jer gotovo polovina globalnog BDP-a, čak 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi.

Zorno je to demonstrirala situacija s koronavirusom čija je samo jedna mutacija i prelazak sa životinje na čovjeka preko noći zaustavila svjetsku trgovinu, zatvorila granice i ekonomiju.

Iz HGK ističu da je gubitak bioraznolikosti jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu u narednom desetljeću, a najveći uzroci prevelika eksploatacija biljnih i životinjskih vrsta, klimatske promjene, onečišćenje te širenje invazivnih vrsta.

Upravo ekonomija ima važnu ulogu u suzbijanju gubitka bioraznolikosti i očuvanje resursa kroz uvođenje održive prakse u lance nabave i financiranje.

Dalibor Hatić, direktor Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon i zamjenik predsjednika Udruženja za stručne poslove zaštite okoliša HGK osvrnuo se na pandemiju koronavirusa.

“Države su na pandemiju reagirale jako različito. Nekima je poslužila da događaje prikažu kao prijetnju koja ljudima dolazi iz prirode, umjesto da su promislili o tome u kojoj su je mjeri ljudi upravo svojim ponašanjem potaknuli. Drugi su zaključili da se upravo u zaštiti ekosustava i bioraznolikosti nalazi rješenje za novonastalu situaciju. U tom smislu je reakcija Europske unije doista bila fantastična”, kaže Hatić ističući Zeleni plan EU kojim Unija namjerava postići održivo gospodarstvo i boriti se protiv klimatskih promjena.

Komentirajte prvi

New Report

Close