U suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, u sklopu Projekta razvoja tržišne poljoprivrede, napravljene su analize vanjskotrgovinske razmjene u sektoru mljekarstva, peradarstva, voća i povrća, ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda u BiH za razdoblje od 2015.-2019. godine.
Prva od analiza, ona o sektoru mljekarstva, pokazuje da je u 2019. godini zabilježen porast izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda od 20% na 17,9 mil. KM (oko 9,1 mil. eura) u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz porastao za 25,6 mil. KM odnosno 17%. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 59%.
Gledano količinski, izvoz je nadmašio uvoz za 6855 tona, dok se prema financijskim rezultatima može zaključiti da BiH uvozi skuplje, a izvozi jeftinije proizvode, piše Agroklub. Tržišta obuhvaćena Cefta sporazumom (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija) zaslužna su za 86% izvoza, dok EU tržišta (prije svega Hrvatska) sudjeluju u ukupnom izvozu sa 13%. Ključna izvozna tržišta su Srbija (36%) i Crna Gora (33% ukupnog izvoza). Iako je izvoz na tržište Hrvatske porastao za 33% (3,3 mil. KM), daleko bolji rezultat zabilježen je u Srbiji, gdje je izvoz više nego udvostručen (118%, tj. 20,6 mil. KM).
U strukturi izvoza sa 59% dominiraju mlijeko i vrhnje, čiji izvoz raste (8%, 4,6 mil. KM). Izvoz fermentiranih proizvoda nastavlja bilježiti najveći rast u sektoru mljekarstva (12 mil KM).
Naime, posljednjih pet godina uvoz jogurta, kefira i sirutke pao je za 5 mil. KM, dok je izvoz porastao za 23 mil KM. Bosna i Hercegovina uvozi 11 puta više sira nego što izvozi, dok uvoz nastavlja rasti (7%, 5,2 mil. KM), što je količinski čak 12.379 tona. Prema tome, u BiH se dnevno pojede 34 tone uvoznog sira, vrijednog 223.673 KM. Kada je riječ o maslacu, izvoz bilježi rast, dok se uvoz nije značajnije promijenio.