Afroamerička zajednica najmanje je profitirala od najdužeg razdoblja ekonomskog rasta u SAD-u u zadnjih 11 godina, pokazuju ekonomske statistike. Nemiri koji su posljednjih dana pogodili niz američkih gradova eruptirali su nakon što je policija u u Minneapolisu ubila Georgea Floyjda, pa su rasna nejednakost i policijska brutalnost prema Afroamerikancima u središtu prosvjeda.

Međutim, pokreće ih i frustracija što je taj segment američkog stanovništva sve više ekonomski udaljen od ostalih etničkih zajednica, kako u pogledu plaća, tako i imovine.

Nema jednakosti šansi

Štoviše, čak i nakon najdužeg rasta gospodarstva i cijena dionica na američkim burzama, ekonomski jaz između afroameričke zajednice i ostalih skupina još se više proširio. Prema posljednjim podacima tamošnjeg statističkog zavoda koje prenosi Financial Times, u 2018. prosječni godišnji prihod afroameričkog kućanstva iznosio je 41.361 dolar i veći je za 3,4 posto nego 10 godina ranije.

Za usporedbu, prosječno bjelačko kućanstvo godišnje uprihoduje 70.642 dolara što je 8,8 posto više u odnosu na 2008. kada je izbila prethodna ekonomska kriza. Nadalje, izvješće iz veljače washingtonskog think-tanka Brookings Institution pokazuje da prosječna bjelačka obitelj raspolaže sa 171.000 dolara vrijednom imovinom. To je čak 10 puta više od 17.150 dolara s koliko raspolaže prosječna afroamerička obitelj.

Taj je podatak naveo autore izvješća na zaključak da „američko društvo ne pruža jednakost šansi svim svojim građanima“. „U pogledu hvatanja priključka po pitanju prihoda i imovine, još se mnogo toga treba učiniti“, smatra Gerald Daniels, profesor ekonomije na sveučilištu Howard u Washingtonu.

Većina ekonomista slaže se da je Amerika propustila priliku smanjiti ekonomske nejednakosti u društvu tijekom desetljetnog razdoblja gospodarskog rasta i rekordno niske nezaposlenosti. Afroamerička kućanstva i dalje su iznadprosječno ovisna o slabo plaćenim poslovima, s ispodprosječnim udjelom vlasništva nad tvrtkama i dionicama. Niski prihodi i iznos imovine rezultiraju slabijim pristupom kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i obrazovanju.

U tom kontekstu pomalo cinično zvuči tvit predsjednika Donalda Trumpa objavljen u utorak navečer u kojem je napisao – osvrćući se na svoja ekonomska postignuća za afroameričku zajednicu – da je za tu skupinu više učinio od „bilo kojeg predsjednika od Abrahama Lincolna“.

Dania Francis, profesorica ekonomije na sveučilištu Massachusetts u Bostonu ocjenjuje da je tijekom oporavka od prethodne krize kapital dobio prednost nad radom. „Iako je dobit kompanija rasla, vidjeli smo da plaće stagniraju“, kaže Francis.

Amanda Cage, izvršna direktorica Nacionalnog fonda za rješenja na tržištu rada naglasila je da je ekonomsko zaostajanje u nekim afromaeričkim zajednicama bila tema konferencije koje je prošlog listopada organizirala središnja banka Fed. Organizacija kojoj je Cage na čelu više je godina provela pružajući podršku osiromašenim kućanstvima u južnom predgrađu Chicaga.

Njezina iskustva govore da je stopa nezaposlenosti u tim područjima dosezala i 15 posto, iako se nacionalna stopa kretala oko 4 posto.

Pandemija pogoršala situaciju

Na sličnom događanju koje je Fed organizirao prije dva tjedna Cage je izjavila da je pandemija koronavirusa dodatno pogoršala situaciju. Mnoštvo radnika je zbog mjera suzbijanja zaraze otpušteno s obzirom na zatvaranje poslovanja, posebice malih tvrtki.

Oni koji su zadržali posao postali su izloženiji epidemiji, u vrijeme kada se zaraza koronavirusom značajno više širila među kućanstvima s nižim prihodima. „Ako živite u crnačkom predgrađu Chicaga, sigurno znate nekog tko je umro od koronavirusa“, izjavila je Cage.

Smrt Georgea Floyjda u tom je kontekstu bila kap koja je prelila čašu. „Mislim da je nemoguće odvojiti neke od ekonomskih problema od zdravstvenih. A na vrh toga došao je osjećaj nemoći pred vlastima, a u ovom slučaju vlast je policija“, ocjenjuje Dania Francis. „Te su činjenice čvrsto povezane“, dodaje Francis.

Kratkoročno, veliko je pitanje u kontekstu ekonomske podrške afroameričkoj zajednici hoće li Kongres i Bijela kuća biti u stanju dogovoriti novu rundu isplate gotovine tamošnjim kućanstvima, povrh već isplaćenih 1200 dolara za osobe koje zarađuju manje od 75.000 dolara godišnje.

U Kongresu se vodi i žustra polemika o sudbini saveznih povlastica za nezaposlene od 600 dolara tjedno, uvedenih u sklopu paketa poticaja gospodarstvu vrijednog 2,2 bilijuna dolara. Te povlastice istječu u srpnju. Demokratski zastupnici htjeli bi ih produžiti, ali republikanci i predsjednik Trump žele njihovo gašenje s obzirom da se gospodarstvo počinje otvarati.