Dok je fokus politike čvrsto na izborima, a zakon o sanaciji Zagreba pretvorio se u predizbornu temu umjesto temelja za obnovu, građani kojima su stanovi i kuće stradali o potresu prije 2,5 mjeseca oštećenja zasad popravljaju sami.

S obzirom na procjene šteta od 42 milijarde kuna, za financiranje su se počele pripremati i banke pa je Hrvatska poštanska banka (HPB) od prvog lipnja ponudila kreditiranje obnove stambenih zgrada oštećenih potresom.

Banka u većinskom vlasništvu države omogućila je financiranje svih radova na zajedničkim dijelovima stambenih zgrada na rok od deset godina uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 posto, efektivno 3,03 posto uz otplatu u mjesečnim anuitetima iz zajedničke pričuve zgrade.

Riječ je o namjenskim zajmovima namijenjenom za obnovu i sve vrste radova na stambenim zgradama, hitne intervencije i sanaciju štete, energetsku obnovu i nabavku potrebne opreme i uređaja.

Uvjeti kreditiranja omogućuju da se iz kredita ranije otplate prethodno realizirani zajmovi za stambene zgrade oštećene potresom u HPB-u ili drugim bankama, kao i refundacija prethodno uloženih vlastitih sredstava upravitelja zgrada ili suvlasnika za otklanjanje štete na zgradi unatrag 12 mjeseci.

Iz HPB-a su poručili da neće naplaćivati naknadu za obradu zahtjeva, a odobrene kredite bit će potrebno iskoristiti u godinu dana. Premda je zakon o obnovi nakon potresa u javnu raspravu pušten tri dana prije raspuštanja Sabora, jasno je da neće biti izglasan (ako i bude) prije zime.

U njemu se broj oštećenih objekata procjenjuje na oko 24 tisuće pri čemu je petina dobila oznaku ‘privremeno neupotrebljivo’. Vlada je najavila da će uskoro aplicirati na europski fond solidarnosti, kojim bi se za obnovu trebalo dobiti više od 500 milijuna eura.