Ministarstvo otkrilo ‘tajni’ alat za praćenje korone

Autor: Bernard Ivezić , 28. svibanj 2020. u 15:24
Gordan Lauc, znanstvenik i osnivač Genosa /T. MILETIĆ/PIXSELL

U ‘srcu’ platforme je središnja baza podataka za praćenje zdravstvenog nadzora Covida. Preko web sučelja u bazu su podatke unosili epidemiolozi, liječnici i kliničko osoblje.

Objašnjenje zašto se u mogućem idućem valu pandemije ne očekuje primjena opće karantene, a time i dodatne ekonomske štete, dala je konferencija MIPRO 2020.

Dvodnevno događanje, koje se prvi put održava na Zoomu, otvorio je pomoćnik ministra zdravstva Mate Car.

Otkrio je da je Vlada 19. ožujka Ministarstvu zdravstva naložila da razvije digitalnu platformu za praćenje koronavirusa. Iako o toj platformi do sad javno nije bilo govora, ona je, kako tumači Car, ministru zdravstva Viliju Berošu i Vladi bila ključan alat u određivanju mjera.

Kako je sve funkcioniralo

“Platforma nam je omogućila da bolje prepoznamo simptome kod osoba koje su zaražene i da utvrdimo koje osobe su bile izložene riziku zaraze, a još nisu razvile vidljive simptome”, kaže Car.

U “srcu” platforme je središnja baza podataka za praćenje zdravstvenog nadzora COVID-19. Preko web sučelja u tu su bazu, pojašnjava, podatke unosili epidemiolozi, liječnici opće medicine i kliničko osoblje.

To znači da su tu upisani pacijenti, njih 2244, koji su liječeni od koronavirusa, uključujući i njih 96 koji su još u bolnicama. U tu su bazu upisani i podaci ručnog praćenja kontakata svih koji su na testu za koronavirus bili pozitivni, kao i informacije o više od 20.000 građana koji su morali u samoizolaciju.

25

posto manje poziva na broj 113 omogućila je aplikacija Andrija, tvrdi pomoćnik ministra zdravstva Mate Car

Car dodaje da preko tzv. Modula za zaprimanje i slanje podataka u tu bazu ulaz imaju MUP i Sanitarna inspekcija. Najviše zbog nadzora samoizoliranih. U bazu je imao pristup i HZZO.

Zato su se u ljekarnama obavezno provjeravale zdravstvene iskaznice. A bazi pristup ima i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nešto više od dva tjedna od početka rada tog sustava on je spojen na e-Građane čime ga je sada moguće povezivati s bilo kojom e-Government uslugom. Tako su, naime, nastale e-Propusnice.

“Neki su tražili dozvolu da idu u druge dijelove zemlje i izazivali probleme iako su bili zaraženi ili u samoizolaciji te ih ne bismo mogli otkriti bez ovakvog digitalnog alata”, kaže Car.

Vlada je potom u suradnji s nekoliko domaćih tvrtki predstavila i digitalnog asistenta Andriju, koji je uz portal Koronavirus.hr omogućio kvalitetnije informiranje građana o pandemiji i mjerama.

“Andrija nam je smanjio broj poziva na 113 za 25 posto”, kaže Car.

Vlada je tijekom pandemije prvi put počela svakodnevno objavljivati strojno čitljive setove podataka. Riječ je o detaljnim Covid-19 statistikama.

Rade na mobilnoj aplikaciji

Car je dodao i da rade na mobilnoj aplikaciji za praćenje Covid-19 kontakata, i to u sklopu EU inicijative. Švicarska je u srijedu objavila da testira takvu svoju aplikaciju na Apple-Googleovoj platformi, a što kani i Hrvatska.

Temelj za e-Propusnice

Nešto više od dva tjedna od početka rada sustava, on je spojen na e-Građane čime ga je sada moguće povezivati s bilo kojom e-Government uslugom.

Znanstvenik i osnivač Genosa Gordan Lauc dodao je da postoje signali da bi koronavirus mogao oslabiti tijekom ljeta, ali i oni koji ukazuju da bi se mogao vratiti najesen. Zato je naglasio da treba biti spreman.

Kako digitalizacija pomaže da ne dođe do opće karantene pokazao je i tim znanstvenika s Tehničkog fakulteta u Bariju, predvođen Valentinom Sangiorgiom, koji je predstavio rješenje koje su u Italiji koristili za analizu efikasnosti svake pojedinačne mjera.

“Naš model koji se temelji na principima procjene rizika i zatim provjere tih rezultata pomoću neuralnih mreža može s više od 80 posto točnosti ocijeniti koja bi pojedinačna mjera bila najefikasnija i to u kojoj općini”, zaključuje Sangiorgio.

Komentirajte prvi

New Report

Close