Mogućnost produljenja potpore za očuvanje radnih mjesta, kao i uvođenje nove mjere subvencioniranja dijela plaće za skraćeno radno vrijeme, koji su kao treći paket mjera pomoći države zbog COVID-19 predstavljeni jučer na sjednici GSV-a, među poslodavcima je načelno dobro primljena, no problematiziran je njihov obuhvat fokusiran na turizam i prijevoz.

Za većinu poduzetnika u proizvodnim djelatnostima, posebice radnointenzivnima, važno je da se i te tvrtke uključi u nove mjere, jer kao i u turizmu, kažu, ovise o tomu kada će se otvoriti druge zemlje i obnoviti ugovori.

Stoga su udruženja tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije pri HGK već uputile Vladi apel da se nastavi s mjerama i da se tvrtke iz ovih djelatnosti koje ispunjavaju uvjete uključi u njihovu primjenu.

Neke su tvrtke već donijele odluke o skraćenom radnom vremenu, odnosno četverodnevnom radnom tjednu do kraja godine, a nakon prestanka sadašnje mjere, otvara se pitanje isplate naknade radnicima za dane kada ostaju kod kuće, pa iz kožarsko-prerađivačke industrije potrebnim vide dodatnu mjeru Vlade za pokriće naknade za dane kada radnik zbog nedostatka posla ne radi.

Predsjednik Udruženja turističkih agencija Boris Žgomba, pak, smatra da je teško procijeniti koliko su u drugim djelatnostima sada aktivnosti usporene, no u slučaju turizma je to evidentno.

“Čekamo detalje oko metodologije tko će i kako moći koristiti nove mjere, a već je jasno da naknade više neće biti u dosadašnjem obimu”, kaže Žgomba, koji je u komunikaciji s kolegama iz drugih zemalja, koje će kao i Hrvatska za daljnje potpore koristiti novac iz EU.

Luka Burilović, predsjednik HGK, podsjeća da je model financiranja rada sa skraćenim radnim vremenom odigrao veliku ulogu u zemljama poput Njemačke u prošloj krizi i dobar je alat za pomoć tvrtkama.

“Te su mjere manje izdašne i iziskuju manje od državnog proračuna, posebno ako će se glavnina uspjeti namaknuti iz EU, a omogućuju nastavak poslovanja u otežanim okolnostima i zadržavanje radnih mjesta, te time povezane potrošnje i potražnje koju ona generiraju, ističe Burilović. Iz Udruženja tekstilne industrije inzistiraju da se mjere ne ograniči samo na turizam. Davor Sabolić, čelni čovjek Čateksa, kaže kako su neki uspjeli pokrenuti proizvodnju, ali neki još nisu.

“Situacija je šarolika i nema pravila, neki imaju posla, no neki su ostali bez narudžbi i još ne rade, a posebno su u problemima oni koji se bave lohn-poslovima, te trebaju vremena da se vrate u normalu”, ističe Sabolić, čiji je Čateks u nešto povoljnijoj poziciji.

Na početku krize imao je otkazane narudžbe i probleme s dobavom materijala, jer su im partneri bili uglavnom u Italiji i Španjolskoj, ali se situacija popravlja i neće se više javljati za nove mjere pomoći.

No, sa strepnjom gledaju prema kraju godine, jer će poslovanje određivati puno više kako se gospodarstvo razvija kod drugih. Slično “diše” i Davor Zec, predsjednik CROBIOM-a, pozdravlja najavljene mjeru, jer drži da ima poduzetnika kojima će takva pomoć biti dobrodošla, koji će zbog pada potražnje morati smanjiti kapacitete i raditi jednu smjenu manje.

“Mi smo proteklih mjesec i pol bili u prekidu proizvodnje i koristili smo mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, no trenutno nam se otvaraju linije prema Italiji i Sloveniji, koje su naša glavna tržišta i nadam se da nam takva subvencija neće biti potrebna”, ističe Zec, kojeg više interesiraju namjere osiguranja povoljnih kreditnih linija za osiguranje likvidnosti, posebno važnima za izvozno orijentirane tvrtke.

I za Petra Lovrića, vlasnika agencije za zapošljavanje, u ovom trenutku puno je važnije da se fokus preusmjeri na tržište umjesto na plaće, jer u suprotnom, naglašava, imat ćemo problem.

“Ako se želi pomoći samo turizam, opet treba voditi računa da turističku ponudu ne čine samo hoteli i restorani”, ističe Lovrić. Ako se Vlada već odlučuje za pristup olakšanja isplate plaće, Lovrić smatra da bi možda trebalo razmisliti o produljenju postojeće mjere za još mjesec dana, no sve daljnje davanje bespovratnih potpora mogu biti kontraproduktivne, a i neodgovorno zaduživanje koje će vraćati naša djeca.