Industrija svemirskih letova iza koje stoje tri poznata svjetska milijardera danas se nalazi na prekretnici. Ako lansiranje letjelice s ljudskom posadom kompanije SpaceX u vlasništvu Elona Muska prođe bez problema, to će označiti otvaranje svemira cjelokupnom komercijalnom sektoru.

Kako piše Financial Times, prvi testni let kapsule Crew Dragon s ljudskom posadom predviđen je za srijedu ujutro po lokalnom vremenu sa svemirskog centra Kennedy na Floridi. U kapsuli će se nalaziti dva NASA-ina astronauta, a letjelicu će prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) ponijeti SpaceX-ova raketa Falcon 9.

NASA plaća privatnicima

Ako let do ISS-a prođe bez problema, očekuje se da će NASA zakupiti četiri mjesta na sljedećem SpaceX-ovom letu predviđenom krajem godine. Time će prvi puta u povijesti američke svemirske agencije njezini astronauti letjeti u svemir kao putnici letjelice u privatnom vlasništvu.

Stoga ovotjedno lansiranje predstavlja trenutak u kojem privatni sektor započinje prevoziti ljude u svemir “pouzdano i povoljno”, ističe za FT Peter Diamandis, osnivač X Prizea, natjecanja koje je dovelo do prvog privatnog leta do ruba Zemljine atmosfere prije 16 godina.

“To je prvo, potpuno komercijalno izgrađena, poduzetnička sposobnost. Ono što je Elon Musk napravio je izvanredan doseg, nadmašivši svemirske industrije koju podržava američka vlada, Rusija i Kina“, kaže Diamandis.

Mnoštvo tehnologija na koje se SpaceX oslanja prvi su puta predstavljene u vladinim svemirskim programima u zadnjih 60 godina, pa se može reći da kompanija „sjedi na ramenima divova“, ocjenjuje Greg Autry, nekadašnji dužnosnik Bijele kuće za odnose s NASA-om i stručnjak za privatni svemirski sektor.

On uspoređuje komercijalizaciju svemirskih letova s trenutkom kada je internet – primarno stvoren kao vojni projekt – prešao u ruke privatnog sektora. U tom kontekstu današnji testni let SpaceX-a je „točka preokreta koju smo godinama čekali u komercijalnoj industriji svemirskih letova”, naglašava Autry.

Podsjetimo, NASA je prije sedam godina dodijelila projekte izgradnje sustava letjelica s ljudskom posadom SpaceX-u i Boeingu, računajući da će komercijalne inicijative i tržišno natjecanje sniziti troškove slanja astronauta u svemir.

Njezine procjene govore da je 400 milijuna dolara, koliko je SpaceX uložio u razvoj rakete Falcon 9, samo desetina iznosa koji bi NASA trebala uložiti u razvoj slične rakete. Inače, Falcon 9 je svojevrsni “radni konj” za prijevoz opreme do ISS-a. Otkako je legendarni Space Shuttle umirovljen 2011. godine, SAD je prisiljen zakupljivati mjesta na ruskim letjelicama za svoje astronaute koji odlaze na ISS. No, ti troškovi oštro rastu.

Tito u svemiru

Primjerice, Dennis Tito, kojeg povijest pamti kao prvog svemirskog turista, platio je Rusima 2001. za let do ISS-a 20 milijuna dolara. Cijena danas iznosi 90 milijuna dolara. Tržišno natjecanje moglo bi brzo spustiti tu cijenu ispod 50 milijuna dolara, smatra Greg Autry. Nakon rješavanja softverskih problema, Boeingova kapsula s ljudskom posaom prvi testni let imat će iduće godine.

Ostale kompanije, poput Blue Origina u vlasništvu najbogatijeg čovjeka na svijetu Jeffa Bezosa te Virgin Galactic kojeg je osnovao sir Richard Branson također će ubrzo ući u tržišnu utakmicu.

Očekivani pad cijena leta u svemir posljedično će dovesti do razvoja svemirskog turizma, ocjenjuje Laura Forczyk iz Astralyticala, američke tvrtke za konzalting u svemirskoj industriji. Valja naglasiti kako se NASA početkom stoljeća, kada je Dennis Tito odletio na ISS, snažno protivila svemirskom turizmu.

No, danas je veliki zagovaratelj te vrste privatnih putovanja uvidjevši da se radi o dobrom načinu podjele troškova, ali i zarade koja se može preusmjeriti u povećanje proračuna za druge projekte, poput istraživanja Marsa.

Prošle godine svemirska je agencija čak objavila detaljni cjenik korištenja prostorija na ISS-u koji je tako postao najskuplji hotel u ovom dijelu svemira. Tako pristup sustavu održavanja života te toaletu svemirske turiste stoji 11.250 dolara po danu. Potrošnja kilovatsata električne energije stoji 42 dolara, a slanje gigabita podataka na Zemlju dodatnih 50 dolara.