Treći mirovinski stup ili dobrovoljna mirovinska štednja dugoročni je financijski proizvod namijenjen svim dobnim kategorijama, a pritom mladi imaju ključnu komparativnu prednost – vrijeme koje je nenadoknadiv faktor i bilo bi šteta da ga se ne iskoristi. Objašnjava to Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinskim fondovima.

“Uz sve prednosti koje dobrovoljna mirovinska štednja ima, i mali mjesečni iznosi štednje u dugom periodu mogu doprinijeti značajnim ušteđenim iznosima za buduću mirovinu”, napominje.

Kasno razmišljaju o mirovini

Podaci temeljeni na članovima AZ mirovinskih fondova pokazuju da građani o mirovini i dodatnoj štednji krenu razmišljati u prosjeku tek nakon 40. godine, te da bi mladima trebalo pokazati koji su dio moguće ušteđevine za mirovinu izgubili propuštajući period od dvadesetak godina.

“Ako mlada osoba od svoje 25. godine uplaćuje 200 kuna mjesečno u dobrovoljni mirovinski fond u periodu od 40 godina, ukupno će uplatiti 96.000 kuna, a očekivano stanje na računu pred odlazak u redovnu mirovinu iznosit će oko 211.000 kuna. U tom je izračunu sadržan državni poticaj od 15 posto na uplaćena sredstva u kalendarskoj godini te godišnji prinos od tri posto”, navodi Hrabar Kaštelan.

Objašnjava i da osoba od 45 godina koja do mirovine ima duplo kraći period i stoga uplaćuje 400 kuna mjesečno, u periodu od 20 godina uplatit će isti iznos od 96.000 kuna, no očekivano stanje na računu iznosit će oko 150.000 kuna, uz ranije navedeni državni poticaj i prinos do 3 posto. Dotaknuli smo se i teme financijske pismenosti građana, s naglaskom na mlade, a pritom je Hrabar Kaštelan navela novije rezultate istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Rezultati su pokazali blagi porast razine financijske pismenosti građana RH u odnosu na 2015. godinu, a kroz istraživanje su mjerili osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca.

“Rezultati pokazuju da su građani u Hrvatskoj, u odnosu na 2015. godinu poboljšali svoje financijsko znanje – sa 60 na 65 posto, i financijsko ponašanje – s 51,1 na 55 posto, međutim, pogoršan je njihov odnos prema trošenju novca – sa 60 na 56 posto. U interpretaciji rezultata, kaže se da građani pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem kroz štednju, pravovremeno plaćanje obaveza i promišljenu kupnju, ali nisu skloni dugoročnom financijskom planiranju. To pokazuje da i nadalje značajan dio građana preferira potrošnju u odnosu na dugoročnu štednju”, tumači Hrabar Kaštelan.

Unatoč blagom ukupnom porastu financijske pismenosti, naša sugovornica napominje da mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju nedostatak financijskih znanja i vještina, a financijska pismenost pozitivno je korelirana s razinom informatičke pismenosti. “To nam samo potvrđuje da je potrebno i dalje raditi na edukaciji i sigurna sam da s takvim sadržajima treba započeti u što ranijoj dobi. Također, sadržaji s područja financijske pismenosti trebali bi biti integrirani u redovne školske programe što ranije, kao što je to slučaj s integriranjem informatike u redovne školske programe”, smatra.

Zato u AZ mirovinskim fondovima već niz godina, kroz njihovo Udruženje i vlastite projekte, sustavno rade na programima čiji je cilj podizanje razine financijske pismenosti svih dobnih skupina, a pogotovo se orijentiraju na upravo skupinu u kojoj se pokazuje najniža razina financijske pismenosti.

Tako rade na projektima za učenike osnovnih i srednjih škola, projektima namijenjenim studentima u suradnji s fakultetima te medijima, materijalima i projektima namijenjenim članovima mirovinskih fondova, a sve kako bi došli do svih onih kojima su znanja s područja financija, financijskih proizvoda, investiranja i mirovinske štednje potrebna kako bi na vrijeme i na pravi način mogli planirati i donositi svoje financijske odluke kada to budu trebali.

“Radimo na tome da mladima osvijestimo mogućnost utjecaja na svoju buduću mirovinu time što mogu sami odabrati društvo koje će upravljati njihovim sredstvima koja se uplaćuju u II stup, kao i kategoriju u kojoj će štedjeti. No, još uvijek tek par postotaka članova obveznih mirovinskih fondova samo izabire fond i kategoriju u koju se uplaćuje pet posto njihove bruto plaće za buduću mirovinu iz II stupa”, objašnjava.

Radionice i predavanja

S druge strane, pak, kaže da imaju pozitivna iskustva s radionica i predavanja koja su radili za srednjoškolce i studente, koji su pokazali interes za teme s područja financija, pogotovo kada su dobili priliku razgovarati sa stručnjacima koji su o financijskim temama i izazovima mogli govoriti iz vlastite prakse i svakodnevice.

“Takva dobra iskustva nas ohrabruju u tome da s takvim projektima nastavimo i dalje. Dodatno, podupiremo i/ili razvijamo projekte u kojima se i sami mogu okušati u razvijanju svojih osobnih projekata s područja financija, dodatno nešto naučiti, osvojiti neku od nagrada i realizirati svoj projekt.

Uz projekt Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, Hrvatska pamet Hrvatskoj kojima su AZ mirovinski fondovi glavni pokrovitelj, a u kojem se studenti mogu javiti s projektom u kategoriji Financijaš, pripremili smo još jedan projekt u kojem će studenti sami raditi na financijskom opismenjavanju svojih kolega studenata.

Vjerujemo da će im to biti također interesantno i korisno i da ćemo s obzirom na ove nove okolnosti s projektom ipak krenuti s početkom nove akademske godine”, navodi Hrabar Kaštelan koja smatra da se mladima nudi veliki broj projekata kroz koje mogu povećati svoje znanje s područja financija i tržišta kapitala