Nakon što prestane isplata potpora za čuvanje radnih mjesta, koje prima stotinjak tisuća poslodavaca za 600.000 zaposlenih, Hrvatska bi mogla uvesti subvencije za kratki rad po uzoru na Austriju, Njemačku, Švedsku i niz drugih europskih država koje preko skraćenog radnog vremena stimuliraju poslodavce da zadrže radnike, piše Večernji list.

kriteriji

Markotić objasnila zašto se još neće proglasiti kraj epidemije, otkrila što je potrebno za to

Ta će se tema otvoriti na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, ali tko bi u Hrvatskoj i kako mogao koristiti subvencije, još je nepoznato. Je li moguće da više stotina tisuća zaposlenih umjesto 40 sati počnu tjedno raditi samo 10, 20 ili 30 sati? Europska je komisija, i to na traženje Europske konfederacije sindikata, ‘blagoslovila’ tu mogućnost te je čuvanju radnih mjesta namijenila 100 milijardi eura kredita koji će se po određenom ključu odobravati članicama. Kolika bi svota kredita mogla pripasti Hrvatskoj, još se ne zna, tako da nije jasno ni koliko bi novca Hrvatska mogla izdvojiti za sufinanciranje kratkog rada. Zemlje koje su uvele subvencije za skraćeni radni tjedan taj model planiraju zadržati šest (Austrija) ili deset mjeseci (Njemačka).

imunitet na virus

Nove ohrabrujuće vijesti o cjepivu protiv koronavirusa

Premijer Andrej Plenković rekao je da bi se potpore za plaće mogle produljiti još mjesec dana, ali samo za turizam, prijevoz i djelomično ugostiteljstvo ako im (neslužbena je informacija) prihodi padnu više od 50 posto. HUP gura kraći rad kao novo rješenje, spominjali su ga i sindikati, a za germanski model odlučio se i SDP, kojemu bi skraćeni radni tjedan uz naknadu plaće na teret države, bio jedan od prvih poteza ako dobiju izbore.