Slatinska banka je, prema svemu sudeći, pred vlasničkim promjenama. Slavonski fond (SZAIF), pojedinačno najveći dioničar banke, pao je ispod praga od 15 posto glasačkih prava, izvijestili su banku iz Auctor investa, društva koje upravlja SZAIF-om.

Prodali 127.136 dionica

Prema obavijesti koju je ta hrvatska banka s aktivom od oko 1,5 milijardi kuna proslijedila Zagrebačkoj burzi, Slavonski fond je prodajom 127.136 dionica vlasništvo u banci sveo na 93.416 dionica, što predstavlja 10,17 posto udjela u temeljnom kapitalu, a s obzirom na trezorske dionice, udio glasačkih prava time mu je pao na 11 posto.

U bankarskim krugovima tvrdi se da je to zapravo uvod priče o vlasničkom preslagivanju u Slatinskoj banci, a prema neslužbenim saznanjima Poslovnog dnevnika, ona bi trebala prijeći pod kontrolu mađarske MKB banke za koju bi to bila ulaznica za hrvatsko tržište.

Čeka se zaključenje aranžmana

Mađari su, tvrde upućeni, već prošli postupak dubinskog snimanja, i to uz investicijsko-savjetničku podršku Delloitea. Iako cijeli aranžman još nije do kraja utanačen i zaključen, MKB je svoje ambicije iznio i regulatoru i računa se da će po ishođenju suglasnosti HNB-a uskoro obznaniti svoj ulazak u Slatinsku.

Inače, cijela je priča povezana i s promjenama u Slavonskom fondu koji je prošlog ljeta slijedom sporazuma o financijskom i vlasničkom restrukturiraju tvrtki iz nekadašnjeg sustava Auctora prešao pod kontrolu Auctor Holdinga sa sjedištem u Pragu i na čelu s varaždinskim odvjetnikom Olegom Uskokovićem.

Nedavno je, naime, Holding otpustio dio dionica SZAIF-a koje je držao izravno i putem svojih tvrtki Auctor i Lipa-Promet, pa je fond Slatinsku banku izvijestio o posrednom padu njihova udjela u banci ispod praga od 15 posto.

Auctor holding je, pak udio u glasačkim pravima u SZAIF-u (izravno i posredno) smanjio s oko dvije trećine na 44 posto. Tim otpuštanjem dionica značajan dioničar SZAIF-a pomalo neočekivano postao je (i) državni Fond NEK (24,95%), a to, izgleda, nije posve bez utjecaja ni za tijek okončavanja priče o ulasku Mađara u Slatinsku banku.

Zapravo, u poslovnim krugovima tvrdi se da apetiti mađarske banke ne uključuju samo banku, već je dio investicijskog paketa koji je već neko vrijeme predmetom pregovora (bio) i sam Slavonski fond.

Čini se da neki od posljednjih Uskokovićevih poteza ipak nisu bili predviđeni i koordinirani, a zasad nije poznato jesu li i u kojoj mjeri na njih utjecali odnosi s partnerima i financijerima iz češke J&T financijske grupacije, s kojima je preuzeo sustav nekadašnjeg Auctora.

Inače, s nešto više od 1,5 milijardi kuna ukupne imovine tržišni udjel Slatinske banka na kraju prvog kvartala je bio skromnih 0,24 posto, a u prvom kvartalu iskazala je tek simboličnu dobit. S obzirom na njezinu veličinu jasno je da je MKB banka, s oko 5,8 milijardi eura aktive (2018.), vidi ponajprije kao način za ulazak na tržište.

Problematika malih banaka

Inače, u zoni malih domaćih banaka predstojeće razdoblje samo će postati izazovnije, jer će posljedice epidemije i njezin utjecaj na ponovni porast udjela tzv. loših kredita za dio njih značiti i potrebe za dodatnim kapitalom, a poslovni modeli su mnogima i bez toga prenapregnuti.