U travnju, mjesecu nakon što se startalo s primjenom mjera zaštite od pandemije koronavirusa i de facto zaustavljeno gospodarstvo, očekivano su sve hrvatske županije bilježile rast nezaposlenosti u odnosu na lanjski travanj, a i gradovi, uz izuzetak njih sedam.

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanja, jedni koji su na godišnjoj razini imali manji broj nezaposlenih su Obrovac, Kutjevo, Glina, Duga Resa, Zlatar, Beli Manastir i Čazma. Na državnoj razini ukupno je krajem travnja na burzi bilo 159.234 nezaposlene osobe i gledano po svim parametrima bilježen je negativan trend, po čemu, naravno, Hrvatska ne odudara od ostalih država u uvjetima COVID-19.

Vladine subvencije za očuvanje radnih mjesta zasad su zaustavile daljnji rast, što je vidljivo iz dnevne statistike HZZ-a, koja je jučer u evidenciji imala neznatno manje nezaposlenih u odnosu na kraj travnja, ukupno 158.892.

Analitičari i poslodavci uvjereni su da slijedi novi val nakon što prestanu kapati subvencije za plaće, posebno nakon ljetne sezone, kada se i standardno povećava priljev na burzu rada. Fiskalnog prostora za te potpore više nema, a problemom kako dalje zadržati radna mjesta bavit će se nova većina u Saboru i nova Vlada.

Novoprijavljenih 25,5 tisuća

U travnju je, pak, u odnosu na kraj ožujka nezaposlenih bilo 15,7 tisuća više, a u odnosu na lanjski travanj 28 tisuća, za petinu više. Možda najslikovitija je evidencija novoprijavljenih na burzu rada, kojih je pristiglo gotovo 25,5 tisuće. Na godišnjoj razini to je udvostručenje broja novih u evidenciji, s tim da je najveći broj, više od 87%, došao prekidom radnog odnosa.

Najviše je pritom u registar HZZ-a novih prijava upisano u Zagrebu, sveukupno 3755, te Splitu (1728), Rijeci (1490), Osijeku (832) i Puli (758). Promatraju li se podaci za županije, broj novoregistriranih gledano u realnim pokazateljima, na godišnjoj razini povećan je najviše u Istarskoj, te Primorsko-goranskoj. Što se sektora tiče, prevladavaju dolasci iz ugostiteljskih djelatnosti i trgovine, te prerađivačke industrije. Čak se na burzu prijavilo i 3263 administrativnih službenika, te 16 dužnosnika i direktora.

S druge strane, broj zaposlenih s evidencije bio je tri četvrtine manji nego u travnju 2019. godine, svega 4,8 tisuća, a najlošiji rezultat pri tom su ostvarile Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Dubrovačko-neretvanska županija, uz Grad Zagreb. Osjetno je pala i potražnja za radnicima.

Lani u travnju zaprimljeno je 22.000 prijava, a ove godine oko 2000 poslodavaca na burzi je u travnju tražilo 5000 radnika, najviše u Zagrebu i Osijeku, Čakovcu, Varaždinu i Slavonskom Brodu. Gotovo petina prijavljenih poslova bili su u prerađivačkoj industriji, najviše u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, te prehrambenoj.

Iz tih sektora je i najveći broj novpridošlih na burzu, uz dodatak prerade drva i proizvodnje namještaja. Jedine djelatnosti u kojima je u travnju na burzu stiglo više ponuda za posao nego novoprijavljenih je gradnja zgrada, te specijalizirana gradnja.

Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić ističe kako je od 19. ožujka kada su započele antikorona mjere, do kraja travnja u prosjeku dnevno na burzu pristizalo 560 osoba, ali napominje da je ta brojka i dalje manja od prvotnih očekivanja. Uz smanjenje broja nezaposlenih koje se u međuvremenu bilježi, primjetan je kaže i porast broja oglasa za zapošljavanje.

Koliki bi bio stvarni pritisak?

“Usprkos naznakama pozitivnih trendova ne treba zanemariti da je u travnju 484.922 radnika koristilo potpore za očuvanje radnih mjesta i da je za travanj zaprimljeno 14.495 zahtjeva poslodavaca s obuhvatom 90.291 radnika, tako da se očekuje da će isplate potpora za travanj obuhvatiti ukupno 575.213 radnika. Ta brojka pokriva nešto manje od 40% ukupnog broja zaposlenih krajem travnja i zapravo je pitanje koliki bi stvarni pritisak na tržište rada bio da nije uvedena ova mjera”, ističe Iva Tomić, zaključivši kako je za očekivati da će se nakon isteka trajanja mjere mogao dogoditi nešto veći priljev na burzu, unatoč određenom oporavku i novom zapošljavanju.

I Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK, smatra da ćemo se s pravim stanjem početi suočavati nakon lipnja, te da bi do drugog vala bilo potrebno osmisliti odgovor za ublažavanje gospodarske štete.

“Teško je sada procjenjivati hoće li se u Hrvatskoj ostvariti crni scenariji o 300 tisuća nezaposlenih, no sasvim je izgledno da će broj nezaposlenih rasti i da će biti potrebno osmisliti dodatne interventne mjere i politiku zapošljavanja”, kaže Vidović, po čijoj ocjeni će i postojeći fond Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za isplatu naknada za nezaposlene nakon ljeta biti potrebno povećati.