U očekivanju objave BDP-a u prvom kvartalu, koji je na kalendaru državnih statističara 29. svibnja, većina Europe već bilježi značajne minuse.

U 27 članica Unije tromjesečni pad BDP-a iznosi 3,3 posto, dok je na godišnjoj razini umjerenijih 2,6 posto. Kontrakcija ekonomije nešto je značajnija u zemljama eura, 3,8 posto u prva tri mjeseca u odnosu na kraj godine, dok je promjena na godišnjoj bazi – 3,2 posto.

Analitičari PBZ-a situaciju oslikavaju riječima “iz lošeg u gore” sukladno prognozama da će drugo tromjesečje, od travnja do kraja lipnja, najjače reflektirati ‘lockdown’. Dok se borba protiv Covida-19 u prva tri mjeseca ponajviše vodila u Kini, europsko gospodarstvo ipak je platilo danak. Najveći pad imale su Francuska (5,8%), Slovačka (5,4%) i Španjolska (5,2%).

Premda je situacija s koronavirusom (u početku) najviše eskalirala u Italiji, njezino je gospodarstvo zabilježilo 4,7 posto pada, slijedi Portugal s 3,9 posto, dok su Austrija i Njemačka imale minus od 2,5 posto, odnosno 2,2 posto.

Bugarska i Rumunjska su ‘u plusu’ po 0,3 posto, a Finska 0,1 posto. U PBZ-u primjećuju da ostvarenja BDP-a ne idu ruku pod ruku u potpunosti sa stupnjem restriktivnosti po zemljama. Pad u, primjerice, Francuskoj i Slovačkoj, znatno je snažniji nego u Italiji iako su u njoj restrikcije bile daleko veće.

No, podatke treba uzeti s ponešto rezerve. Talijanski zavod za statistiku upozorio je, već, da zbog problema u prikupljanju podataka vjerojatno slijedi njihova revizija. “Kako su mjere ‘lockdowna’ u svim zemljama u potpunosti obuhvatile travanj, a u nekima (ili u nekim njihovim regijama) na snazi će ostati i tijekom svibnja, drugo tromjesečje donijet će zasigurno najlošije ekonomske podatke zabilježene u novijoj povijesti”, ističu iz PBZ-a.

Dodaju, primjerice, da francuski statistički zavod u zadnjem izvješću o utjecaju korone s početka svibnja ukazuje na 33 posto slabiju aktivnost gospodarstva nego inače. “S obzirom na postupno popuštanje mjera ne očekuje se da će i pad BDP-a u drugom kvartalu biti tih razmjera, međutim podatak govori dovoljno sam za sebe”, ističu.

Razvoj situacije ovisi o paketima pomoći diljem Europe, barem u vidu oporavka u drugoj polovici godine. S pretpostavkom da će neće biti jesenskog vala epidemije (i novog zakračunavanja gospodarstva) Europska komisija Hrvatskoj prognozira 9,1 posto pada u 2020. (optimističnije čak i od Vladinih -9,4 posto), a na razini EU27 pad od 12 posto u drugom tromjesečju potom oporavak s konačnih 7,4 posto minusa ove godine.