Dosadašnje Vladine mjere vezane za pandemiju Covid-19 nisu samo povod novih zahtjeva dijela poslodavaca za prolongatom mjera, nego i sve glasnijih prozivanja u javnosti usmjerenih na poduzetnike koji su u prethodnim razdobljima ostvarivali visoke iznose dobitaka ili su nastavili s radom, ali ipak zatražili mjere. Ne radi se o ničemu neobičajnom u odnosu na druge zemlje, no činjenica je da bi se nadzor morao provesti. Navodi to revizorica Dubravka Kopun koja je sačinila detaljni vodič kroz mjere.

Kod djelatnosti koje su direktno pogođene (maloprodaja, hotelijerstvo, ugostiteljstvo) ne moramo uopće sumnjati u pad prihoda, ali kaže kod većine drugih trebalo bi provjeriti navode koji su poduzetnici dali. Ako država nema dovoljno kapaciteta i znanja to odraditi, Kopun smatra da taj posao mogu preuzeti ovlašteni eksterni revizori. Moguće  je definirati, navodi, jediničnu cijenu ovisno o veličini poduzetnika, zatim što se treba kontrolirati i pustiti ovlaštene revizore da to provedu.

U tablici koju predstavlja sumirana su tri segmenta mjera: sufinanciranje troškova plaća djelatnika kroz mjere HZZ-a, kao i oslobađanje dijela poduzeća poreznih davanja vezanih uz isplatu plaće (u ovisnosti o visini pada prihoda), prolongiranje plaćanja poreznih davanja (porez na dobit, PDV, porezi i doprinosi) te osiguravanje dugoročnih kreditnih linija najugroženijim poduzećima (uz sufinanciranje troškova kamata) u svrhu financiranja privremenog ograničenja poslovanja.

Sličan pristup mjerama pomoći gospodarstvu, kako ističe, zauzele su i druge zemlje, pri čemu je od početka naglasak na mikro, malim i srednjim poduzetnicima (SME). Osnovna premisa pomoći ovim poduzetnicima očituje se u definiranju da je ovaj segment po mnogo čemu ključan, a najkritičniji zbog upadanja u problem likvidnosti.     Sudjeluje s 99% unutar strukture svih poduzeća te zapošljava čak 53% svih zaposlenika u RH, dok analiza Kopun Group temeljem GFI za 2018., kaže naša sugovornica, upućuje da agregatno nemaju dostatne pokazatelje likvidnosti za osiguravanje tekućeg poslovanja, a kamoli za financiranje smanjenog obima poslovanja od 3 ili više mjeseci. U sektoru SME niti jedna skupina poduzeća ne ostvaruje minimalni preporučeni udio vlastitog financiranja od 30%, čime su još ranjiviji.

“Posebice je problematična kategorija s prihodima do 500 tisuća kn, koja nakon reklasifikacije podataka ima iskazan gubitak iznad visine kapitala. U njoj je iskazan značajniji udio financijske imovine u strukturi ukupne aktive (32%), što su prema našim iskustvima u pravilu odobrene pozajmice, vrlo često i povezanim osobama. Da je način iskazivanja bio adekvatan, npr. kroz isplate vlasniku, ova bi financijska imovina umanjila kapital i rezerve”, kaže Kopun.

Samo tijekom travnja 84 tisuće poduzeća ostvarilo je potporu za sufinanciranje troškova plaća za svojih 485 tisuća djelatnika. Ove brojke rastu za približno još dodatnih 100 tisuća djelatnika za isplatu plaće za travanj. S obzirom na 1,5 milijuna zaposlenih u RH, potpore će biti iskorištene za gotovo 40% ukupnog zaposlenog stanovništva. Razmjeri korištenja još su veći ako se izuzmu zaposlenici u javnim službama i državnim poduzećima, za koje nije predviđena  mogućnost dobivanja ovih potpora. No, ne zaboravimo: uvjet je da neće biti otpuštanja. Prema Kopun, kontrola smanjenja djelatnika neće biti problem, jer se može iz različitih baza provjeriti, no kontrola pada prihoda će svakako biti izazovnija.

“I u SAD-u posljednjih tjedana postoje značajni napadi na dio poduzetnika koji koriste mjere iz Paycheck Protection Programa, iako se radi o poduzetnicima koji su povijesno ostvarivali visoke dobitke. Zbog toga je uvedena mjera tzv. safe harbor kao mogućnost povrata novca bez dodatnih kazni do 14. svibnja. Dakle, poziva se poduzetnike da još jednom provjere imaju li mogućnost korištenja mjera, te ako ih ne mogu koristiti da zaprimljena novčana sredstva vrate”, kaže Kopun dodajući da bi se usto trebale razmotriti i pripreme za tzv. „post-Covid“ mjere, kao što su o tome sve učestali zahtjevi npr. u Sloveniji.

Značajnija popuštanja mjera restrikcije potiču očekivanja da će se protekom predviđena tri mjeseca – 20. lipnja, koliko-toliko normalizirati poslovne aktivnosti, ali  i nove bojazni.  Kod dijela poduzeća raste zabrinutost zbog pitanja kako će tada osigurati financijsku likvidnost. Određene udruge već zazivaju produljenje izvanrednih aktivnosti s ciljem osiguravanja daljnjeg financiranja troškova plaća djelatnika te daljnjim odgađanjem plaćanja poreznih davanja. Odluka je svakako na Vladi, no Kopun kaže neće biti – laka.