Rekordnih 15 bilijuna dolara fiskalnih i monetarnih poticaja do sada su predstavile vlade 10 najrazvijenijih država svijeta i Kine kako bi zaštitile svoja gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa.

Međutim, s obzirom da je taj iznos približno jednak 17 posto globalnog BDP-a koji je lani iznosio 87 bilijuna dolara, sasvim je izvjesno da će se poticaji odraziti na pogoršanje javnih financija u nizu država, piše Reuters.

Donedavno tabu teme

Suočeni s potresom na financijskim tržištima u ožujku, gospodarstvima u slobodnom padu te nestanku desetaka milijuna radnih mjesta doslovno “preko noći”, kreatori ekonomske politike u vodećim gospodarstvima svijeta posegnuli su za alatom za spašavanje ekonomije.

Neki od tih alata do sada su bile čak i tabu teme u ekonomskim razmatranjima, poput izravne isplate gotovine stanovništvu i kupovanja obveznica koje imaju status “smeća”. Iznos od 15 bilijuna dolara odnosi se na skupinu G10 i Kinu. U svojoj analizi Reuters je uključio podatke o povećanju bilanci središnjih banaka otkako je kriza eruptirala, nova ubrizgavanja novca koje su najavile vlade te povećanje javne potrošnje, kao i 7 bilijuna dolara parafiskalnih poticaja u obliku kreditnih jamstava.

Valja naglasiti kako veći dio tih jamstava vjerojatno neće biti iskorišten. S druge strane, teško je procijeniti hoće li središnje banke kupovati državnih i korporativnih obveznica samo unutar najavljenih limita, s obzirom da su neke objavile da će kupovati duga koliko bude potrebno. Kada je već riječ o središnjim bankama, valja istaknuti kako je njihov prvi odgovor bilo rezanje kamatnih stopa.

Trenutno u gotovo svim razvijenim gospodarstvima ključna kamatna stopa je na nuli ili blizu nje. S obzirom da snižavanje kamatnih stopa ima svoje ograničene efekte, središnje su banke agresivno povećale poticaje koji se kolokvijalno nazivaju “tiskanje novca”. Takvi su poticaji svoju premijeru imali prije 12 godina, pomaljanjem prethodne ekonomske krize na horizontu.

Međutim, procjena obujma tih poticaja može biti “škakljiva” s obzirom da se stopa po kojoj središnje banke kupuju obveznice kako bi ubrizgale likvidnost u financijski sustav promijenila tijekom vremena. Analitičari Morgan Stanleyja procjenjuju da će središnje banke četiri najveća gospodarstva zajedno s Kinom povećati svoje bilance za 13 bilijuna dolara do kraja 2021. godine.

Bilanca američkog Feda i Europske središnje banke (ECB) dosegnut će polovicu vrijednosti gospodarstva. Međutim, u analizu je Reuters uključio samo dostupne podatke o kupnjama imovine koje su već ostvarene. Temeljem toga, najveće središnje banke već su proširile bilance za procijenjenih 4 bilijuna dolara. U tome predvodi Fed koji je bilancu povećao za više od 2,4 bilijuna dolara od sredine veljače do kraja travnja.

Uočljivi fiskalni poticaji

Od monetarnih poticaja još su uočljiviji fiskalni poticaji u najvećim gospodarstvima. Ekonomisti JP Morgana izračunali su da će vrijednost poreznih i proračunskih poticaja ove godine dosegnuti vrijednost od 2,7 posto globalnog BDP-a.

Za usporedbu, usred prošle krize 2009. godine ta vrsta poticaja dosegla je 2,3 posto vrijednosti svjetskog gospodarstva. Trumpova administracija najavila je proračunsku potrošnju od 2,6 bilijuna dolara. Projekcije govore da će to povećati američki proračunski deficit na barem 20 posto BDP-a, a javni dug dosegnuti razine posljednji puta viđene tijekom 2. svjetskog rata.

Da je pandemija koronavirusa “otpustila sve kočnice” govori i slučaj Njemačke – do sada strogo posvećene održavanju uravnoteženog proračuna – koja je najavila fiskalne poticaje od 81 milijardu dolara te kreditna jamstva od 886 milijardi dolara.

Do sada najavljeni fiskalni poticaji kreću se od potrošnje za zdravstvo i socijalnu skrb do američke gotovinske isplate građanima ili britanske isplate plaća za 6 milijuna radnika onih poduzeća koja su zbog izolacije zatvorena. Poseban osvrt zaslužuju i jamstva za kredite koje bi gospodarstvu trebali pomoći da održi “glavu iznad vode”.

Američka vlada najavila je jamstva od čak 4 bilijuna dolara, dok se u Europi izdvaja slučaj Italije. Iako je treće europsko gospodarstvo izašlo s najskromnijim paketom fiskalnih poticaja u skupini G10+1 od 30 milijardi eura, jamstva od 810 milijardi eura stavljaju Italiju na treće mjesto, nakon SAD-a i Njemačke.