Moguće pokretanje postupka protiv Njemačke

Autor: Tomislav Pili , 11. svibanj 2020. u 08:56
Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke/Reuters

Ako ECB izravno odgovori, to će de facto značiti da prihvaća njemačku jurisdikciju i da mu za kreiranje politike treba dozvola Njemačke.

Europska središnja banka najvjerojatnije će odbiti zahtjev njemačkog Ustavnog suda da pruži dokaze o opravdanosti programa otkupa obveznica od 2,2 bilijuna eura, tvrde upućeni izvori Financial Timesa.

Zbog potkopavanja

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je u nedjelju, reagirajući na presudu njemačkog ustavnog suda, da je pravo EU-a nadređeno pravu nacionalnih država i da je moguć postupak protiv Njemačke zbog potkopavanja toga pravnog poretka.

Četiri člana Vijeća guvernera s kojima je razgovarao britanski list neslužbeno tvrde kako smatraju da središnja banka eurozone ne bi trebala izravno odgovoriti njemačkom sudu jer bi se time narušila neovisnost ECB-a i izložilo ga budućem pritisku ostalih nacionalnih sudova.

Smiješni argumenti suda

Izvori tvrde kako većina guvernera razmišlja na taj način. „Argumenti suda su smiješni i mogli bismo lako odgovoriti na njih u pet minuta, ali mi apsolutno to ne bi trebali učiniti“, smatra jedan od guvernera. Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos jučer je rekao zastupnicima Europskog parlamenta da se ta institucija neće povinovati pritisku njemačkog Ustavnog suda.

De Guindos je kazao i kako je ECB predan da učini sve što je potrebno kako bi podržao gospodarstvo eurozone tijekom pandemije, naglasivši da je središnja banka pod nadležnošću Europskog suda pravde i odgovorna je Europskom parlamentu, a vođena je principa neovisnosti od nacionalnih vlada.

2,2

bilijuna eura bio je vrijedan ECB-ov program otkupa obveznica koji je izazvao snažan otpor u Njemačkoj

Teška zadaća „izglađivanja“ spora između ECB-a i Ustavnog suda tako je pala na leđa čelnika njemačke središnje banke Jensa Weidmanna. On je javno istupio samo dan nakon što je njemački ustavni sud de facto dao ECB-u rok od tri mjeseca da dokaže opravdanost programa, inzistirajući na načelu razmjernosti mjera s efektima ekonomske i fiskalne politike.

Izvanredne mjere Europske središnje banke (ECB) bile su potrebne da bi se poduprlo gospodarstvo eurozone, unatoč različitim mišljenjima o detaljima, izjavio je predsjednik Bundesbanke.

Komentirajući program kupnje imovine koji provodi Europska središnja banka (ECB) kako bi poduprla gospodarstvo i inflaciju, Weidmann je za tjednik Die Zeit kazao da su u vrijeme krize nužne opsežne i izvanredne političke mjere. „I središnje banke moraju dati doprinos stabilizaciji gospodarstva u kriznim vremenima“, dodao je šef Bundesbanka, napominjući ipak da je „važno također izaći iz kriznog mehanizma čim gospodarstvo ponovo počne rasti“.

Preuzimanje uloge

Bundesbank će morati preuzeti glavnu ulogu u nastojanjima da se njemačke vlasti uvjeri da ECB nije prekoračio ovlasti kako se ne bi dovela u pitanje neovisnost središnje monetarne institucije eurozone, kazala su za Reuters tri dobro upućena izvora.

Preuzme li je ECB i izravno odgovori na presudu njemačkog ustavnog suda, to će de facto značiti da prihvaća njemačku jurisdikciju, a time bi se stvorio dojam da mu za kreiranje politike treba dozvola Njemačke, kazali su izvori izravno uključeni u razgovore dužnosnika.

To pak znači da će uloga vjerojatno zapasti Bundesbank i njezina predsjednika Jensa Weidmanna koji bi o toj temi trebali razgovarati s njemačkom vladom i s parlamentom. Ustavni sud smatra da su obje političke institucije trebale osporiti ECB-ov program kupnje imovine. „Smatramo da to trebaju rješavati sud, Bundesbank, vlada i Bundestag“, kazao je jedan izvor nakon sastanka ECB-ova upravnog vijeća na kojem se u utorak navečer razgovaralo o odluci njemačkog suda.

Iz ECB-a i Bundesbanka nisu željeli komentirati te navode. Iz njemačke su vlade tek poručili da su svjesni svojih obveza prema europskoj integraciji i da će pravovremeno ispoštovati odluku suda.

Komentirajte prvi

New Report

Close