Turska opet u valutnoj krizi, a Erdogan ne želi ni čuti za pomoć MMF-a

Autor: Tomislav Pili , 07. svibanj 2020. u 22:00
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nada se da će Donald Trump omogućiti razmjenu lira za dolar/REUTERS

Predsjednik odbacuje tvrdnje ekonomista da zemlja nema ekonomski i fiskalni kapacitet da bi izdržala krizu ovakvih razmjera.

Turska je nadomak reprize valutne krize koja je prije dvije godine potresla tamošnje gospodarstvo. Vrijednost lire prema američkom dolaru u četvrtak je potonula na najnižu razinu u povijesti nakon što je središnja banka ograničila stranim investitorima pristup transakcijama denominiranima u turskoj valuti.

Lira je ionako pod sve većim pritiskom zbog rastuće inflacije, bujanja nezaposlenosti i sporog ekonomskog rasta, a dodatni uteg je i najveći broj zaraženih koronavirusom u bliskoistočnoj regiji. Prema podacima Reutersa u četvrtak, Turska broji 131.744 zaražene osobe te 3584 preminulih.

Tope se devizne rezerve

U takvim okolnostima tamošnja središnja banka troši milijune dolara deviznih rezervi kako bi kupila lire i zadržala slabljenje tečaja, a u utorak su najavljene nove mjere za strane investitore radi sprečavanja špekuliranja i kratke prodaje turske valute.

No, taj je potez izazvao snažnu reakciju. Lira već dva dana gubi na vrijednosti, a jučer je tečaj dosegnuo novu rekordno nisku razinu od 7,49 lira za jedan dolar. Time je srušen dosadašnji rekord iz kolovoza 2018. – na vrhuncu valutne krize – kada se lirom trgovalo po tečaju od 7,23 za dolar.

Za valutne analitičare ovakav rasplet situacije nije iznenađenje. Brad Betchel, direktor analize valutnog tržišta u banci Jefferies još je u srijedu u bilješci klijentima naveo kako se čini da je samo pitanje vremena kada će tečaj otklizati do 7,25 lira, pa i dalje, prenosi CNBC.

Valja naglasiti kako je tursko gospodarstvo bilo u lošem stanju i prije izbijanja pandemije. Već u siječnju, prije nego što je ekonomija počela osjećati utjecaj epidemije, stopa nezaposlenosti dosegla je 14 posto. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan sredinom travnja žestoko je odbio mogućnost traženja pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Inozemni analitičari takav stav turskog „sultana“ nimalo diplomatski nazivaju „idiotskim“ s obzirom na procjene ekonomista da Turskoj nedostaju ekonomski i fiskalni kapaciteti da bi izdržala krizu ovakvih razmjera. Erdogan takve ocjene odbacuje i uvjerava javnost da je gospodarstvo dovoljno otporno

Uskraćen jedini izlaz

Slobodan pad vrijednosti lire dijelom je posljedica i stava investitora da će Ankari biti uskraćen možda i jedini izlaz, a to je linija za valutni ugovor o razmjeni (valutni swap) s američkom središnjom bankom Fed.

Njime bi se Turskoj omogućila razmjena lira za dolare koja bi ublažila pritisak na tečaj. No, čini se da je takva mogućnost malo vjerojatna. Fed je tijekom ožujka ponudio valutni swap nekoliko država čije valute trenutno gube na vrijednosti, poput Meksika i Brazila, ali ne i Turskoj.

„Fed oklijeva udovoljiti turskim zahtjevima za razmjenu valuta zbog visoke razine politizacije turske središnje banke“, smatra Agathe Demarais, analitičarka Economist Intelligence Unit. Središnja je banka posljednjih godina pod snažnim Erdoganovim političkim utjecajem, što potkopava povjerenje investitora u njezinu neovisnost.

EIU je prošlog mjeseca procijenio kako Turskoj ove godine prijeti recesija, urušavanje velikog turističkog sektora, a što će potaknuti pritisak na proračun te ionako krhku liru te povećati inflaciju.

Komentirajte prvi

New Report

Close