Proljetnim ekonomskim prognozama Europska komisija jučer je iznijela prvu službenu procjenu posljedica pandemije na europsko gospodarstvo, a opisno je to ove godine “recesija povijesnih razmjera”.

Nove prognoze u odnosu na zimske od prije manje od tri mjeseca zorno su pokazale i razmjere ekonomskog šoka; još 13. veljače u zimskim je prognozama EK za ovu godinu predviđala usporavanje rasta europskog BDP-a na 1,2 posto, a u proljetnima se to preokrenulo u očekivanje pada od 7,4 posto i potom oporavak po stopi od 6,1 posto u idućoj godini, koji počiva na pretpostavkama koje ipak prate neizvjesnosti.

U slučaju Hrvatske predviđanje Komisije za 2020. od sredine veljače se s prognoze o rastu BDP-a od 2,6 posto preokrenulo na pad od 9,1 posto, ali uz relativno brz početak oporavka koji bi se dogodine trebao očitovati u rastu od 7,5 posto, i to s domaćom potražnjom kao glavnim pokretačem rasta.

Veću stopu pada nego Hrvatskoj Komisija ove godine predviđa samo još trima mediteranskim zemljama – Grčkoj (9,8%), Italiji i Španjolskoj (9,4%). Istodobno, dogodine nas u prognozama vide pri vrhu po stopi rasta; veću od 7,5 posto prognozirane za Hrvatsku EK u 2021. predviđa samo Grčkoj (7,9%). U odnosu na prošlotjedne projekcije Vlad ispada da je EK nešto optimističnija.

Predviđanja Ministarstva financija o nešto dubljem padu ove godine (9,4%) i umjerenijem rastu dogodine (6,1%) možda su ipak objašnjiva svježijim i punijim uvidom Vlade u stanje domaće ekonomije. A premda prognoze pretpostavljaju postepenu normalizaciju života i rada, u EK-u ističu faktor neizvjesnosti trajanja normalizacije i rizik potencijalnog drugog vala epidemije.

Trenutno zajednički nazivnik predviđanja za Hrvatsku ostaje očekivanje razmjerno brzog početka oporavka. Hoće li nam za dostizanje lanjske razine BDP-a trebati dvije, tri ili više godina, ostaje vidjeti, ali ovaj put ipak se ne očekuje da će za puni oporavak i povratak izgubljenog trebati, kao nakon krize 2008. godine, cijelo desetljeće.

Tako u osvrtu na Hrvatsku analitičari EK ističu da je hrvatska ekonomija krizu Covid-19 dočekala u znatno boljem stanju nego krizu 2008. To prije svega vrijedi za makroekonomske i proračunske pokazatelje. Ali Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe kako je istodobno demografska slika lošija, a i tehnološka matrica se nije bitnije promijenila što ekonomiju i dalje čini ranjivom.

Domaća potražnja je pokretač

Vezano uz strukturu ekonomije, u Komisiji ističu veliko oslanjanje na turizam, što utječe na dubinu očekivanog pada u ovoj godini , ali je ujedno i rizik u slučaju duljih ograničenja putovanja.

“Zbog očekivane povećane averzije prema međunarodnim putovanjima potencijalnih stranih turista, za turizam se ne očekuje da će se 2021. oporaviti na razinu 2019. godine”, ističe se u prognozama.

Kako bilo, domaća potražnja bi se trebala oporaviti brže od izvoza, jer su i neizvjesnosti oko izgleda za globalnu trgovinu (robnu razmjenu) i dalje značajne, a ove godine izglede izvoza ove godine pogoršava i recesija glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

Kad je riječ o potrošnji kućanstava, Vladine mjere (su)financiranja plaća u poslovnom sektoru trebale bi pomoći njezinu očuvanju. Istodobno, na dinamiku investicija ublažavajuće bi trebali djelovati projekti financirani iz fondova EU, kao i mjere podrške za likvidnost tvrtki, ističu u Komisiji.

Negativan utjecaj velikog pada izvoza robe i usluga na BDP trebao bi, pak, biti ublažen visokom uvoznom komponentom turističkog izvoza. Dakle, past će u uvoz, a u EK računaju da će se vanjskotrgovinski deficit privremeno smanjiti.

No, saldo na tekućem računu iz pozitivne zone ove će godine prijeći u blagi minus, uz ponovno poboljšanje (na +0,5% BDP-a) u idućoj godini. U Hrvatskoj gospodarskoj komori iz prognoza Komisije su kao ohrabrujuće apostrofirali njezina predviđanja u pogledu tržišta rada odnosno nezaposlenosti, koja su također nešto optimističnija od aktualnih Vladinih procjena.

“Za razliku od projekcija Vlade kojima se stopa nezaposlenosti jako sporo spušta prema današnjim vrijednostima, projekcija Komisije ulijeva optimizam”, komentirao je Luka Burilović, čelnik HGK.

Stopa nezaposlenosti

U Komisiji smatraju kako bi Vladine mjere podrške plaćama i likvidnosti trebale ublažiti pad zaposlenosti, ali će se unatoč tome zaposlenost ove godine snažno smanjiti u sektorima za koje je vjerojatno da će najduže osjetiti poremećaje, poput ugostiteljstva.

Stopa nezaposlenosti bi, nakon lanjskog pada na povijesno najnižu razinu (6,6%), ove godine prema EK mogla porasti za oko tri i pol postotna boda, na 10,2 posto, ali već dogodine u Komisiji očekuju ponovno spuštanje na 7,4 posto. Komisija, konačno, i u pogledu deficita ima nešto povoljnija predviđanja. Nakon tri godine suficita, u ovoj godini manjak opće države vide na 7,1 posto BDP-a, a iduće godine računaju da bi se mogao svesti na 2,2 posto.

“Procjena EK je da bi djelomični i potpuni otpisi poreza i socijalnih doprinosa za najteže pogođene tvrtke u drugom tromjesečju trebali bi smanjiti prihode za projiciranih 1,5% BDP-a.

Računaju i da bi npr. subvencije za plaće u privatnom sektoru mogle obuhvatiti više od pola milijuna zaposlenika i koštati gotovo 2% BDP-a. Rezultat pada gospodarske aktivnosti i Vladinih mjera potpora gospodarstvu je znatno povećanje potreba financiranja, pa u EK očekuju da će javni dug ove godine porasti na 89% BDP-a, uz smanjenje na ispod 84% BDP-a u 2021.